Servis kočnica

[nidza]

Sila je ista u trenutku kočenja, ali nije kad se kočnica pusti. Tada se klip malo uvuče i oslobodi pritisak na svoju pločicu, dok ona druga zapravo povuče cela klešta u neutralan položaj. Moja pretpostavka je da je na Zukiju istrošenija upravo ta pločica, ne ona na klipu. Pretpostavljam da je i tu svašta moguće, jer ima različitih rešenja.

Tapatalk 4

[kapor]

Uglavnom se brze trosi plocica na samom klipu. vidjao sam plocice sa dvoklipnoh klesta de sama plocica nije jednako pojedena.

[nikaragva]

Meni se zadnji put kada sam menjao jednako trosile, odnosno na oko nije bilo nikakve razlike

[Velja]

Mislim da je tu bitan i način vožnje,tj kočenja.

Ko često a lagano ,,pipka'' kočnicu, forsira samo ovo pločicu što prva reaguje i naslanja se na disk. Samim tim će se ona brže trošiti.

Opet, ko čeka zadnji trenutak da koči i to čini snažno, njemu se obe pločice jednako troše, jer nema blagog prislanjanja one što prva reaguje.

Isto važi i za razliku u brzini trošenja zadnjih pločica. Kod dosta kola blago stiskanje papučice prvo aktivira zadnje kočnice, pa otud brzo trošenje kod takvih vozača.

Ja to onako laički, al' mi deluje logično

[ljubitelj]

U teoriji, u praksi to bas ne funkcionise tako.

Tako je. U praksi ima svega, od potpuno ispravnih do potpuno neispravnih funkcionalno.

[Sloba]

@ljubitelj

Ipak se konsultuj sa nekim majstorom. Čovek uči dok je živ. Mislim na majstora...

Odlican predlog i prilika da ga primenis. Misim na ucenje i konsultaciju sa literaturom.

Ako, kako Dragvorlov GIF prikazuje, unutrašnja pločica prva uspostavlja kontakt i trenje, stvari postaju mnogo jasnije.

Lepo si rekao uslovno ako se tako pretpostavi, samo sto to nije tacno.
Sto bi rekli u narodu, lupio pa ostao ziv. Ne zaleci se na prvi utisak
Razmisli jos jednom kako prikazuje GIF i tranutak kada nastaje trenje.
Stvari su kristalno jasne i objasnjava ih III NJutnov zakon.(sile akcije i reakcije su jednake).

Samo cu da pomognem jednom opaskom, obe plocice istovremeno uspostavljaju trenje i pri tome je sila trenja ideticna za obe plocice.

Ne zaboravi da unutrasnja plocica u trenutku dodira na GIFu se gura ka disku silom koja je jednaka kontrasili koju ostvaruje vazduh na spoljnu plocicu. Pojednostavljeno sila trenja unutrasnje plocice je tada 0 i stoga tvoja postavka ne pojasnjava stvari.

U onome što sam napisao nema pretpostavke, već tumačenja onog što pokazuje GIF i što je očigledan uzrok nejednakog trošenja pločica. Očiglednijeg nema, tj. niko ga nije objasnio za sada. Ja ću se na ovu temu vrlo rado konsultovati sa majstorom, koji je možda zaboravio koji je po redu Njutnov zakon akcije i reakcije, ali koji zna posao i, čim pre, preneti odgovor, a ni tebi ne treba biti bezveze kada ti predložim isto. Možda ja grešim, ali nisam stekao utisak da si čovek iz prakse, već više teoretičar koji dobro poznaje materiju i povezuje stvari, što se kaže sa klikerom, ali ipak neko nije u toku sa stvarnim svetom i praksom. Dragvorlov GIF i dalje pokazuje ono što sam zaključio i ono što je i Velja kasnije napisao na sličan način. Trenje pločica i diska u nekoj fazi kočenja, u skladu sa pomenutim zakonom akcije i reakcije, jeste isto, ali opet nije tako sve vreme. Ako u jedinici vremena obe pločice nemaju isto trenje, ono što neki kažu da prva pločica samo oliže disk pre nego što se i druga uključi, onda nije čudno što se pločice nejednako troše. Imamo GIF, imamo, da ne idemo dalje, tri automobila kupljena sa 0km, a ti i dalje guraš priču o neispravnosti kočnica, sve kroz zakone fizike.

[Rakhil]

Sad ziv nisam dok ne vidim kako je kod mene stanje na kolima. Odo da vracam letnje uskoro pa cu uslikati

Sent from my GT-I9100 using Tapatalk 2

[dragvorl]

U teoriji, u praksi to bas ne funkcionise tako.

Tako je. U praksi ima svega, od potpuno ispravnih do potpuno neispravnih funkcionalno.

Nisam ja mislio na neispravne i ispravne, vec da to nije izolovan fizicki sistem koji ne poznaje apsolutno kruta tela, idealnu obradu koja ne izaziva nikakvo trenje u vodjicama, itd, itd. Kao sto se i sasija auta uvija, makar ona bila od karbonskih vlakana, tako ni ovaj sistem celjusti nije idealan.

[methane.master]

Iz aktuelnog broja AutoKluba

[ljubitelj]

Trenje pločica i diska u nekoj fazi kočenja, u skladu sa pomenutim zakonom akcije i reakcije, jeste isto, ali opet nije tako sve vreme. .

Opisao sam delovanje sila tokom procesa koji se vidi kroz GIF. Sve vreme vazi pomenuti zakon bez izuzetka u potpunosti i ne postoji (ni teorijski a kamoli prakticno) "ako" pretpostavka koja je izneta. Praksa u svemu potvrdjuje teorijske zakonitosti.
Kod plivajucih kljesta samom konstrukcijom nije moguce to sto navodis. Kod fiksnih celjusti bi moglo da se eventualno prica o razlicitim vremenima i sili trenja.

Plocice se prave u setu iste debljine, i u uputstvima se daje jedna ista dimenzija potrosenosti za zamenu za obe plocice. Ja ne znam za drugacije.
Majstor sa iskustvom ce ti reci da drasticna razlika u nacinu trosenja plocica nije normalno stanje.
Ja ne pricam o 3 automobila vec o stotinama koji su mi poznati iz prakse od 0km do 500.000km i sa iskustvom dvocifrenog broja remontovanih kljesta sto plivajucih sto fiksnih.

Uprosceno, tipicna neispravnost iz prakse koja za posledicu ima nepravilno trosenje plocice.

Floating calipers also need to be serviced if the pins that they slide on begin to stick. This is usually caused by dirt or rust. When this happens, the caliper cannot fully retract the brake pad from the rotor and friction continues, even when the brake pedal isn't being pushed.

Moje iskustvo je da svaki put kada je primeceno neravnomerno trosenje postojao je uzrok, koji se mogao otkloniti i nadalje opet uspostaviti ravnomerno habanje. A naisao sam jednom na od strane fabrike pogresno sastavljenu celjust, ukrivo montiran klip odnosno O gumica sto je bio uzrok povremenog nevracanja plocice.

Necemo se ubedjivati oko ta 3 primerka. Ja navodim opste vazece, nevezano za ovaj ili onaj model ili primerak auta.

Pokusacu da nadjem cime da snimim plocice sa razlicitih vozila, neke neravnomerno neke gotovo identicno potrosene, bice jasnije. Kada bi tvoje tumacenje bilo tacno onda bi svaki auto koji ima plivajuce celjusti imao obavezno za posledicu neravnomerno trosenje. A cinjenice u praksi kazu da to prosto nije tako.
@dragvorl
Slazem se da teorija polazi od idealizovanih uslova a to ni u cemu ne umanjuje zakonitosti koje su utvrdjene. Ta neidealnost koju pominjes vazi za sve proizvodjace a neravnomerno trosenje se ne desava kod svih.

[dragvorl]

Uneven wear occurs in roughly three different forms:
longitudinal taper,
radial taper, and
inner vs. outer pad depth.
The leading edge of a brake pad is the one that may be thought of as first touching the rotor as it turns. If your
calipers are mounted behind the wheel axis, the bottom pad edges will lead. The friction of the pad against the
turning rotor causes the pad itself to try to rotate about an imaginary axis behind it, with the effect that the leading
edge of the pad presses harder against the rotor, doing more work and getting hotter. This uneven heating leads
to longitudinal wear: uneven pad depth from leading to trailing edges.
Radial taper wear can be seen as a difference in pad depth along the radius of the rotor. A brake caliper is
mounted to its strut on one edge. The forces created by applying the brake pedal cause yet another twisting
moment, this time of the caliper assembly around an axis through its mounting points. There are other factors as
well: a square-ish pad against a round rotor means that the radially inner part of the rotor will spend
proportionally more time under the pad, and less in cooling air. Heat differences also exist because the inner edge
of the rotor interfaces with the hub rather than air, limiting conduction.
Differences in wear between the inner and outer pads arise for two different reasons. The first is a car's tendency
to "toe out" under breaking, that is, for the front half of a tire to move outward, the rear half inward. Because of
this tendency, we compensate by giving cars a little toe-in in their alignment. This toeing places a little more load
on the inner pad in a caliper mounted behind the axle.
The second reason for inner/outer wear differences has to do with floating caliper designs, such as used in the
944 and 944S. If the floating half of the caliper does not move absolutely freely, the fixed half's pad does a little
more work. By the way, this is the reason 944's with a single pad wear sensor use it in the inside pad.

http://www.connact.com/~kgross/FAQ/brakepad.html

[Blackshadow]

Kako god, drasticno razlicit stepen trosenja plocica u jednim kljestima je uvek posledica neke neispravnosti bez obzira da li su plivajuca ili sa fiksnim nosacima i nevezano za broj klipova

To nema veze sa markom modelom, snagom motora ili slicnim i iako sam pokrenuo pitanje u temi o SX4 odnosi se na bilo koji auto. Da ne bude zabune da je to nesto na bilo koji nacin povezano sa tim modelom.

Tacka.

[nikaragva]

https://youtu.be/3kf8C4Qxu-A?t=216

[DS9]

Tako da mi nikako ne ulazi u glavu, kako kocnice na kojima ima 5mm mesa, mogu biti za zamenu? Mora postojati neki drugi razlog, a ne istrosenost?

Mislim da mogu da pokažem kako kočnice koje imaju dovoljno materijala mogu biti za zamenu i to ne samo iz jednog razloga.
Na mom citroenu c3 su prednje kočnice relativno dobro kočile, možda i previše dobro - pa je samo pipkanje kočnice izazivalo značajnije kočenje. Dakle nIje bilo nekog bitnog problema.
Nakon dve godine od kupovine polovnog auta koji je bio star šest godina, a kada je konstaovano da je jedan prednji disk na samoj granici minimalne debljine (diskovi su obični, neventilirajući) odlučeno je da se zamene diskovi i pločice.

Prilikom rada se uspostavilo da su pločice bile reparirane tj. da je na originalne istrošene pločice katastrofalno loše nitovan novi materijal, verovatno u nekoj amaterskoj radionici.

Na slici se vide obeležene pukotine, pa je sva sreća da se nisu sasvim odvalile


Sa zadnje strane su izgledale ovako


Debljina im nije bila kritična ali se nisu ravnomerno trošile


Kočna klešta/čeljust je pokazala i zašto


a blokada je nastala usled prisustva korozije na klizaču


Kada je sve to očišćeno, a i podmazano namenskim mazivom (vidi se pasta u pozadini gornje slike) a inače se radi o ovome http://www.ate-info.de/en/products/data ... te-180-ml/ i kada su stavljeni novi delovi od tada su kočnice savršene.

[nikaragva]

Baš se desilo ono sa snimka što sam okačio.

Pa taj tvoj slučaj je specifičan.

To što sam ja pitao je slučaj kada imaš nove diskove, nove pločice i onda ti neko kaže da je 5mm malo. Pa to je na pola otprilike.

Ne znam ko bi reparirao kočnice, koliko to može da košta, da se neko sa tim šteka.

Pre par dana sam kupio zadnje pločice, čini mi se da je oko 2500 bila cena.