A po cemu se automobili razlikuju?paja je napisao: Kvalitet prehrambenih i naročito hemijskih proizvoda zavisi od maloprodajne cene, svih dažbina i predviđene zarade.
Razlike između modela za različita tržišta
Re: Razlike između modela za različita tržišta
Everything happens for a reason. Sometimes the reason is that you're stupid and make bad decisions!
Re: Razlike između modela za različita tržišta
Ne jedu se.
Re: Razlike između modela za različita tržišta
Teorije zavere naravno.
Kao što ste rekli postoji prilagođavanje tržištu i to je normalna stvar, ali da naprave posebnu bačvu enterijera od lošije plastike i da to teraju za Srbiju mislim da nema teorije, nije to linolada.
Ali svakako mislim da je zanimljivo diskutovati koje su to razlike u prilagođavanju u recimo američkom i evropskom automobilu. Recimo americki farovi osvetljavaju podjednako i levu i desnu traku, imaju gabaritna svetla(koji ce im to) i cesto imaju crvene migavce.
Kao što ste rekli postoji prilagođavanje tržištu i to je normalna stvar, ali da naprave posebnu bačvu enterijera od lošije plastike i da to teraju za Srbiju mislim da nema teorije, nije to linolada.
Ali svakako mislim da je zanimljivo diskutovati koje su to razlike u prilagođavanju u recimo američkom i evropskom automobilu. Recimo americki farovi osvetljavaju podjednako i levu i desnu traku, imaju gabaritna svetla(koji ce im to) i cesto imaju crvene migavce.
- dragvorl
- Site Admin
- Postovi: 23804
- Pridružio se: 06 Jan 2012, 13:03
- Garaža: Fiat Stilo 1.9 MJ
- Lokacija: NS
- Kontakt:
Re: Razlike između modela za različita tržišta
Ako mislis na cutoff farova u Americi, ne osvetljavaju podjednako nego je samo snop svetala malo drugaciji (a mislim da sad i u Evropi ima dosta kola sa takvim cutoffom). I da zmigavci su crveni, ali samo na zadnjoj strani.
Mauro Forghieri:"Power comes from speed, torque without speed is nothing"
Life is funny, skies are sunny, Bees make honey, who needs money
Re: Razlike između modela za različita tržišta
Mislim da definitno ima razlike kod automobila. Primer Renaulta je da stavljaju one oznake TLBLK ili TLITA ili koju god . Ako su automobili isti zašto ih posebno označavati. Obe zemlje su u istim klimatskim uslovima. meni to ipak govori da postoji neka razlika.
Re: Razlike između modela za različita tržišta
Naravno da postoji, sklapaju kola od delova različitih dobavljača. Postoji ,,A klasa'' delova za prvu ugradnju za primarno(zapadnoevropsko) tržište i niskokvalitetni delovi jeftinijih dobavljača, koji se prodaju kao rezervni delovi ili se ugradjuju za sekundarna tržišta...
Re: Razlike između modela za različita tržišta
Pa ako smo mi ti sekundarci, onda smo još i dobro prošli.
Re: Razlike između modela za različita tržišta
Pa Reno ti je mozda i najdrasticniji ,,nacionalista''. On pored razlike u okviru brenda, koja se montira po perifernim lokacijama(npr. Turska), ima i ,,sirotinjsku'' znacku za ekstremno pojeftinjene verzije zastarelih modela sa originalnim spoljnjim izgledom.
Re: Razlike između modela za različita tržišta
Ja sam cuo da ima i razlike u mapama za motor jer su razliciti vremenski uslovi - velika vlaga itd , pa da nije ista mapa recimo za Balkan i UK i Bliski Istok.Takodje i oprema se razlikuje da za trzista kao sto je nase postoji skraceni spisak dodatne opreme za razliku od recimo UK.
Re: Razlike između modela za različita tržišta
Stoji navedeno.
Kao i da za razlicite zemlje sa razlicitim poreskim sistemima postoje razlicite verzije motora.
Tako su za Italiju razvijani i pravljeni specificno motori sa zapreminom do 1999ccm jer je tamo sve preko toga bio zestoki oporezivi luksuz.
Ili Italija je bila zemlja u kojoj je tokom 80tih morao da postoji dupli set migavaca napred, pa su morali automobili da imaju na bocnim krilima jos po jedan zaseban mali zmigavac samo i jedino zbog propisa a ne zbog funkcionalnosti.
Pa bivsa SFRJ i Grcka opet zbog poreskih pravila, imala su jedina model BMW318 koji je imao motor od <1600ccm umesto kao sto je svuda bilo motor od 1800ccm.
Pa je Volvo imao modele motora za treci svet, tzv Overseas gde je bila smanjena geomterijska kompresija motora i prilagodjenje za nizi oktanstki broj benzina.
Pa je VW imao za CH trziste GTX modele koji su imali vise standardne opreme, katalizator, ubrizgavanje i kvalitet enterijera nego sto je bilo uopste moguce pronaci u nemackim prodajnim katalozima dodatne opreme.
I inace, Svajcarska kao najjace trziste Evrope po konkurenciji ima najopremljenije verzije modela kod gotovo svih proizvodjaca, kao sto Svedska ima medju najstrozijim ekoloskim normama pa su tome i modeli prilagodjeni. Naravno za Svedsku i ostale zemlje Skandinavije moraju da idu modeli koji rade bez problema i zimi, pre svega ranije je to kod dizela znacilo da moraju da imaju grejanje filtera nafte odnosno rezervoara.
Itd, primera obaveznog prilagodjavanja trzistu ima mnogo kao sto se razlikuju sa vesanjem, mapiranjem paljenja, nosivosti, eletkro sistemom modeli za taxi ili policijsku sluzbu od obicnih.
Uglavnom sve to pise u fabrickim prodajnim ili servisnim dokumentima a sami paketi opreme se cesto menjaju, gotovo kao moda svake sezone.
Kao sto je obavezno da auto koji se prodaje u SAD ima makar obicni radio aparat ako ne vec i satelitski Sirius, a auto bez toga u salonu prakticno niko ne bi ni pogledao a kamoli kupio.
Za malecna trzista kao sto je nase sa prodajom od 2,3 ili 5 komada mesecno nekog modela se fabrike i ne razmisljaju da prave posebne modele, to je jednostavno besmisleno finansijski i kvalitet i sve je isto kao sto je za ceo region.
Tipicna omanja fabrika pravi dnevno 100+ komada vozila pa treba imati u vidu da promena proizvodno montaznog procesa za par komada prosto nema smisla.
Razlike u ugradjenom nekom delu zavise i od logistickih troskova od dobavljaca pa ce tako u jedan isti auto biti ugradjen deo od npr Boscha (anlaser npr) ili od Hitachija (isto anlaser) zavisno od geografije gde se sklapa i koji je dobavljac blizi.
Uglavnom ima mnogo faktora koje krajnji kupac i ne moze da sagleda u imanju ili nemanju razlika izmedju 2 auta koja se isto zovu i isti model ali prodato na drugom mestu.
Kao i da za razlicite zemlje sa razlicitim poreskim sistemima postoje razlicite verzije motora.
Tako su za Italiju razvijani i pravljeni specificno motori sa zapreminom do 1999ccm jer je tamo sve preko toga bio zestoki oporezivi luksuz.
Ili Italija je bila zemlja u kojoj je tokom 80tih morao da postoji dupli set migavaca napred, pa su morali automobili da imaju na bocnim krilima jos po jedan zaseban mali zmigavac samo i jedino zbog propisa a ne zbog funkcionalnosti.
Pa bivsa SFRJ i Grcka opet zbog poreskih pravila, imala su jedina model BMW318 koji je imao motor od <1600ccm umesto kao sto je svuda bilo motor od 1800ccm.
Pa je Volvo imao modele motora za treci svet, tzv Overseas gde je bila smanjena geomterijska kompresija motora i prilagodjenje za nizi oktanstki broj benzina.
Pa je VW imao za CH trziste GTX modele koji su imali vise standardne opreme, katalizator, ubrizgavanje i kvalitet enterijera nego sto je bilo uopste moguce pronaci u nemackim prodajnim katalozima dodatne opreme.
I inace, Svajcarska kao najjace trziste Evrope po konkurenciji ima najopremljenije verzije modela kod gotovo svih proizvodjaca, kao sto Svedska ima medju najstrozijim ekoloskim normama pa su tome i modeli prilagodjeni. Naravno za Svedsku i ostale zemlje Skandinavije moraju da idu modeli koji rade bez problema i zimi, pre svega ranije je to kod dizela znacilo da moraju da imaju grejanje filtera nafte odnosno rezervoara.
Itd, primera obaveznog prilagodjavanja trzistu ima mnogo kao sto se razlikuju sa vesanjem, mapiranjem paljenja, nosivosti, eletkro sistemom modeli za taxi ili policijsku sluzbu od obicnih.
Uglavnom sve to pise u fabrickim prodajnim ili servisnim dokumentima a sami paketi opreme se cesto menjaju, gotovo kao moda svake sezone.
Kao sto je obavezno da auto koji se prodaje u SAD ima makar obicni radio aparat ako ne vec i satelitski Sirius, a auto bez toga u salonu prakticno niko ne bi ni pogledao a kamoli kupio.
Za malecna trzista kao sto je nase sa prodajom od 2,3 ili 5 komada mesecno nekog modela se fabrike i ne razmisljaju da prave posebne modele, to je jednostavno besmisleno finansijski i kvalitet i sve je isto kao sto je za ceo region.
Tipicna omanja fabrika pravi dnevno 100+ komada vozila pa treba imati u vidu da promena proizvodno montaznog procesa za par komada prosto nema smisla.
Razlike u ugradjenom nekom delu zavise i od logistickih troskova od dobavljaca pa ce tako u jedan isti auto biti ugradjen deo od npr Boscha (anlaser npr) ili od Hitachija (isto anlaser) zavisno od geografije gde se sklapa i koji je dobavljac blizi.
Uglavnom ima mnogo faktora koje krajnji kupac i ne moze da sagleda u imanju ili nemanju razlika izmedju 2 auta koja se isto zovu i isti model ali prodato na drugom mestu.
Re: Razlike između modela za različita tržišta
Ja sam gotovo siguran da postoji razlika i klasifikacija za trzista, pogotovu ako pogledamo koliko kooperanata ucestvuje u procesu proizvodnje.
Indenticna Skoda Superb 2011 2.0 TDI za nase trziste je oko 50ak kila laksa od one kupljene u Nemackoj.
Indenticna Skoda Superb 2011 2.0 TDI za nase trziste je oko 50ak kila laksa od one kupljene u Nemackoj.
There's nothing worse than making your hand and losing it all, because you were drawing dead to start with.
- Saša
- Postovi: 13038
- Pridružio se: 13 Jan 2012, 08:07
- Garaža: Renault Kadjar Equilibre 1.3 TCe 140 i Fiat Punto Classic 1.2 8V LPG Dynamic A/C
- Lokacija: Novi Sad
Re: Одг: Razlike između modela za različita tržišta
Kao što je već pomenuto, verovatno postoje razlike za određene regione. Ne mora to biti baš uvek u negativnom smislu ("samo da vas zahebemo i više zaradimo"), već više kao prilagođavanje proizvoda tom tržištu/regionu. Ako srpsko (rumunsko, bugarsko, mađarsko, ukrajinsko...) tržište traži jeftiniji krem/proizvod, ok - evo vam jeftinije Nutele sa manje lešnika, ali sa istim ukusom. Hoćete srpsku tastaturu na laptopu i što nižu cenu - evo vam uređaji "for Adriatic region", sve od plastike, bez Windowsa i drajvera... Tako je verovatno i sa automobilima, ali u kontekstu šireg regiona ili područja. Za naše nazovi tržište od par automobila godišnje sigurno se nikom ne isplati da pravi posebne serije sa nižim kvalitetom, ali zato itekako može da manipuliše sa paketima opreme i ostalim dodatnim opcijama koje se daju podesiti na traci za sklapanje bez nekih većih ulaganja. Zato recimo moj Punto nema ABS iako ga imaju vozila starija po 10-15 godina od njega, ima samo dva vazdušna jastuka ili recimo nema rukohvate za saputnike iznad vrata. No, "osnova" je ipak svima ista, i nama i Italijanima ili bilo kome u Evropi...
Tapatalk
Tapatalk
Re: Razlike između modela za različita tržišta
I legendarno svetlo u prtljažniku...
Re: Razlike između modela za različita tržišta
ljubitelj je napisao:Stoji navedeno.
Kao i da za razlicite zemlje sa razlicitim poreskim sistemima postoje razlicite verzije motora.
Tako su za Italiju razvijani i pravljeni specificno motori sa zapreminom do 1999ccm jer je tamo sve preko toga bio zestoki oporezivi luksuz.
Ili Italija je bila zemlja u kojoj je tokom 80tih morao da postoji dupli set migavaca napred, pa su morali automobili da imaju na bocnim krilima jos po jedan zaseban mali zmigavac samo i jedino zbog propisa a ne zbog funkcionalnosti.
Pa bivsa SFRJ i Grcka opet zbog poreskih pravila, imala su jedina model BMW318 koji je imao motor od <1600ccm umesto kao sto je svuda bilo motor od 1800ccm.
Pa je Volvo imao modele motora za treci svet, tzv Overseas gde je bila smanjena geomterijska kompresija motora i prilagodjenje za nizi oktanstki broj benzina.
Pa je VW imao za CH trziste GTX modele koji su imali vise standardne opreme, katalizator, ubrizgavanje i kvalitet enterijera nego sto je bilo uopste moguce pronaci u nemackim prodajnim katalozima dodatne opreme.
I inace, Svajcarska kao najjace trziste Evrope po konkurenciji ima najopremljenije verzije modela kod gotovo svih proizvodjaca, kao sto Svedska ima medju najstrozijim ekoloskim normama pa su tome i modeli prilagodjeni. Naravno za Svedsku i ostale zemlje Skandinavije moraju da idu modeli koji rade bez problema i zimi, pre svega ranije je to kod dizela znacilo da moraju da imaju grejanje filtera nafte odnosno rezervoara.
Itd, primera obaveznog prilagodjavanja trzistu ima mnogo kao sto se razlikuju sa vesanjem, mapiranjem paljenja, nosivosti, eletkro sistemom modeli za taxi ili policijsku sluzbu od obicnih.
Uglavnom sve to pise u fabrickim prodajnim ili servisnim dokumentima a sami paketi opreme se cesto menjaju, gotovo kao moda svake sezone.
Kao sto je obavezno da auto koji se prodaje u SAD ima makar obicni radio aparat ako ne vec i satelitski Sirius, a auto bez toga u salonu prakticno niko ne bi ni pogledao a kamoli kupio.
Za malecna trzista kao sto je nase sa prodajom od 2,3 ili 5 komada mesecno nekog modela se fabrike i ne razmisljaju da prave posebne modele, to je jednostavno besmisleno finansijski i kvalitet i sve je isto kao sto je za ceo region.
Tipicna omanja fabrika pravi dnevno 100+ komada vozila pa treba imati u vidu da promena proizvodno montaznog procesa za par komada prosto nema smisla.
Razlike u ugradjenom nekom delu zavise i od logistickih troskova od dobavljaca pa ce tako u jedan isti auto biti ugradjen deo od npr Boscha (anlaser npr) ili od Hitachija (isto anlaser) zavisno od geografije gde se sklapa i koji je dobavljac blizi.
Uglavnom ima mnogo faktora koje krajnji kupac i ne moze da sagleda u imanju ili nemanju razlika izmedju 2 auta koja se isto zovu i isti model ali prodato na drugom mestu.
Znam za primer 2 AUdija A3,jedan iz NEmacke uvezen, ima Varta akumulator,drugi kupljen kod nas,povucen sa lagera u MAdjarskoj i ima MOL akumulator...
Veče u kome se svi slazu je protraceno.
Prvi znak gluposti je potpuno odsustvo stida.
Prvi znak gluposti je potpuno odsustvo stida.