Ja sam jednom u JAT-ovom ATR-u osetio miris kerozinskih izduvnih gasova (isti miris kao od petrolejske lampe ili fenjera), ali to je bilo dok nisu zatvorili vrata.zuzazu je napisao:Opasnost od trovanja u avionu
Ne samo što neće raditi barometarski visinomer, već ni od pritiska koji daje Pitoova cev neće moći da se oduzme normalan-statički vazdušni pritisak, pa ne radi ni pokazivač brzine u odnosu na vazduh (ispravi me ako grešim). Inače, šta je od ova dva bazična instrumenta važnije - visinomer ili brzinomer? Meni deluje da je ovo drugo, ali znam da si pisao ranije da postoji kratka vežba kako upravljati avionom u slučaju njegovog otkaza (o tome smo pričali u kontekstu pada Air France-ovog A330 iznad Atlantika).zuzazu je napisao: Kao sto sam napisao (u trik pitanjima) pre par stranica, u koliko se zacepe staticki otvori, ne postoji ni jedna mogucnost da odredis visinu aviona. Pa eto, nema back up sistem, a million puta je vaznije od stvari o kojoj pisemo. I to nije jedina stavar koja nema back up.
Ako neko od čitalaca možda nije upućen šta su statički otvori, to su obične rupice bočno na trupu aviona, kroz koje se meri vazdušni pritisak. Evo slike static portova na onom američkom tankeru koji je bio pre dve godine na aero-mitingu na Batajnici:
Sve u svemu, visinomer i brzinomer su isti kao i pre 100 godina. Civilnim vazduhoplovima se izgleda namerno ne daje naprednija tehnologija.
Zu, koliko je precizan vaš inercijalni navigacioni sistem? Posle npr. 1000 km, pogreši par km, tj. mora da se koriguje povremeno? Pretpostavljam da on po visini ništa i ne pokazuje, jer sa takvom preciznošću ne bi bilo od koristi. A skoro sam čitao neki rad (i to iz 1992. godine) o navigacionim sistemima bombardera B-2. Njegov INS je toliko precizan, da može da poleti, obiđe pola sveta i sleti na istu pistu odakle je krenuo, a da pri tome ne koristi nikakve spoljne izvore za korigovanje pozicije. Na papiru, to nije nikakva nova tehnika - laser-ring žiroskopi, bla, bla... ima ih i "Strela" koja se lansira sa ramena. Samo što je drastična razlika u preciznosti. Inače, evo jedne insajderske priče (odavno nije tajna): laser-ring žiroskope za "Strele" su naši iz "Teleoptika" pokušali da iskopiraju, ali nisu uspeli. Koliko znam, navigacija je kupovana od Sovjeta, čak i za ove "Strele" što je licencno proizvodio "Krušik".
Zanimljivo je da strateški bombarderi i ICBM mogu da koriste satelitske navigacione sisteme, ali se ne oslanjaju na njih. Smatra se da to neprijatelj može lako da "spoofuje" ili uništi. Glavna korekcija INS-a je pomoću robotizovanog teleskopa koji meri položaj zvezda (astro-inercijalni sistem). Ni to nije ništa novo, prvi su napravljeni još posle II svetskog rata, samo što je sada sve mnogo preciznije. Rusi tvrde da Tu-160 može po najjačem letnjem suncu da locira potreban broj zvezda. Ovaj rad o B-2 ne pominje mnogo taj "astro" deo, ali mu otprilike i ne treba, jer je sam INS super-precizan. Ima i mapu jačine gravitacionog polja za tačke po celoj Zemlji, pa mu i to valjda povećava preciznost.
Zu, znači akumulatori ne mogu direktno da pokrenu motor, već oni pokrenu mali mlazni motor koji služi za pokretanje generatora, (APU) pa se onda strujom sa tog generatora zavrte glavni motori? Da li motori imaju i svoje generatore, tj. da li se APU gasi kada se oni pokrenu? Ako se u letu ugasi jedan motor, on može da se pokrene strujom koju daje generator drugog? Da li APU postoji da bi akumulatori bili što manji i lakši, tj. da se ne koriste direktno za pokretanje motora?zuzazu je napisao:Kao sto sam rekao, CVR proradi kada se dovede AC napajanje u kokpit. Flight recorder proradi kada se bajpasuje low oil pressure switch na motoru, odnosno onda kada se ustartuje prvi motor. Znaci, glasovi u kabini se beleze prakticno odmah, a parametri leta kada je ustartovan motor. Sve to staje kada se izgube motori, tj. izgubi AC.
To sve pitam u kontekstu pokretanja borbenih aviona kao što su npr. naši MiG-ovi. Na snimcima vežbe podizanja dežurnog para se vidi da par minuta dva kamiona drndaju pored aviona, jedan proizvodi i pumpa kiseonik, a drugi proizvodi struju i polako ubrzava motor aviona. Pitanje za one koji su upućeni: šta se dešava sa MiG-om 21 ako mu se u letu ugasi motor? Pretpostavljam da može lako da ga startuje u narednih par desetina sekundi, dok se još dovoljno brzo vrti? Ali šta ako stane skroz?
Boeing 707 je umesto APU-a imao rezervoar sa komprimovanim vazduhom koji je direktno mogao da pokrene motor. Da li MiG-ovi možda imaju nešto slično (mada čisto sumnjam, zbog težine i prostora)?
Znam da je odgovor namenjen Ljubitelju, ali samo da prokomentarišem: u pravu si da su Srbija i Turska vrlo različite zemlje. Najpre, po veličini i broju stanovnika. Što se razvijenosti tiče, gledajući okupirani Konstantinopolj :: , ostatak evropskog dela, kao i neke turističke delove Male Azije, reklo bi se da je reč o zemlji na nivou zapadne Evrope. To je zbog toga što je reč o delovima koji su hiljadama godina bili grčki i na taj način u domenu evropske civilizacije. To je dato Turskoj iz političkih razloga, zalaganjem Britanaca koji su majstori za manipulisanje muslimanima širom planete. Hteli su da obe strane Bosfora kontrolišu Turci, jer su Grci pravoslavni, a i Rusi su pravoslavni, pa bi mogli da budu više popustljivi prema Rusima nego što je to "zapadu" odgovaralo. Isti slučaj je i sa Sinajskim poluostrvom, Egiptom i Izraelom. Dali su Egiptu taj deo u Aziji, iako bi realno trebalo da bude u Izraelu (bio je od 1967-1979 ), samo da bi muslimani držali obe strane Sueckog kanala. Ili, gde nema muslimana, tu Englezi sami okupiraju teritoriju. Primer: Gibraltar, gde su oteli deo Španije, samo da bi oni držali moreuz pod kontrolom.zuzazu je napisao:Vrlo interesantno razmisljanje. Na zalost ova logika ti ne ide kao masinstvo. Srbija i Turska su ko dupe i oko.
Veći deo azijske Turske je jako, jako zaostao. Ko je bio u udaljenijim turističkim mestima (Alanja i sl), mogao je to da vidi, ali je još gore dublje u kontinentu. U zbiru, Turska nije osobito razvijena zemlja.
Kako stoje stvari ako hoću da upravljam privatnim avionom, ali ne malom Cesnom, već velikim putničkim mlaznjakom (Kao Đontra koji poseduje B707). Šta mi tada treba od obuke i dozvola?zuzazu je napisao: Inace, sa pomenutim novcem se dobija dozvola profesionalnog pilota i IFR ovlastenjem. Da bi se postao kopilot na nekom saobracajnom avionu, potrebno je platiti jos oko 30K evra za type rating.
Zatim nastupa potraga za poslom....
Ako srecnik ne dobije radno mesto u Srbiji, sa nasim pasosem tesko da ce dobiti posao u inostranstvu.
Aviokompanije traze kapetane a ne kopilote.
To bi od prilike trebala da bude realnost koja u tekstu nije spomenuta.
Velja je napisao:Jel' Papa beše leti AlItaliom?McGruja je napisao:Etihad sad kupuje i 49% Alitalije
A mise će da mu prenosi AlDžazira