Nauka i tehnologija
- maxer
- Postovi: 6672
- Pridružio se: 13 Jan 2012, 01:36
- Garaža: Ford Focus II Mk2 1.6 16V
- Lokacija: Zaječar
Re: Nauka i tehnologija
Izvedena najveća izmena gena
Američki stručnjaci za sintetičku biologiju objavili su da su izveli dosad najopsežniju izmenu gena nekog organizma, što je važan korak prema stvaranju veštačkog života koji bi se u budućnosti mogao koristiti za razne svrhe, naročito za istraživanja i za proizvodnju važnih hemikalija, lekova i drugih supstanci koje se ne mogu jednostavno industrijski sintetizovati, ali i za stvaranje stoke i organa za transplantaciju otpornih na viruse.
Izvor: Index petak, 19.08.2016. | 18:07
Prema radu objavljenom u časopisu Science, tim naučnika prenamenio je 3,8 odsto baznih parova bakterije Escherichia coli. Drugim rečima naučnici su uspeli da zamene 7 od ukupno 64 genska kodona – sekvence koje kodiraju, odnosno programiraju sled spajanja aminokiselina u proteinima – s drugima koji kodiraju za iste aminokiseline.
Na taj način došli su na korak do hakovanja same mašinerije života. Za sada još nisu sastavili i ubacili novi genom u bakteriju, međutim, procenjuju da bi im to trebalo poći za rukom u narednih nekoliko meseci ili najduže kroz koju godinu dana. E.coli s izmenjenim genomom trebalo bi u budućnosti da postane nova „radna snaga“ u laboratorijskim istraživanjima i u novoj biotehnološkoj industriji.
Još do nedavno činilo se da je praktično nemoguće napraviti čak 62.000 izmena na genomu, koliko je ukupno učinjeno u novom istraživanju. Kada američki tim dovrši ceo posao, biće to najveći i najsloženiji poduhvat ikada napravljen u genetičkom inženjeringu.
Kako je izmenjen kod života?
U istraživanju, koje se sprovodi u laboratoriji jednog od pionira sintetičke biologije Džordža Čurča na Univerzitetu Harvard, iskorišćena je činjenica da DNK s nekoliko različitih kodona kodira istu aminokiselinu. Ćelije, kada stvaraju proteine nužne za život, čitaju zapise u DNK koji su sastavljeni od četiri baze predstavljene sa četiri slova – adenin (A), gvanin (G), citozin (C) i timin (T). Ove dušične baze prepisuju se s DNK na glasničku RNK u trojkama (tripletima) koji se nazivaju kodonima i predstavljaju osnovnu jedinicu genskog koda. Genski kod čita se na ribozomima, organelama u ćelijama, koji informacije pretvaraju u belančevine. Čurč i njegove kolege iskoristili su tzv. redundancije u genetičkom kodu. To znači da su na primer kodon CCC zamenili sa CCG u svakom genu, a da time nisu našteti ćelijama jer i jedan i drugi mogu da kodiraju iste aminokiseline. U sledećem koraku su gen koji kodira CCC mogli u potpunosti da uklone čime su značajno skratili kod života. Uklonjeni delovi mogu se potom veštački sastavljati na drugačiji način tako da kodiraju stvaranje nekih korisnih supstanci i konačno se mogu usađivati nazad u DNK. Tako nastali organizam može obavljati neke funkcije koje bi im naučnici sami namenili. Istovremeno u genomima bi se mogli promenti oni delovi kojima se u svojoj replikaciji koriste virusi koji napadaju ćelije. Na taj način oni bi postali nečitljivi i neupotrebljivi za viruse pa bi organizam postao otporan na njih. Naime, poznato je da se virusi ne mogu razmnožavati, odnosno da ne mogu stvarati sopstvene proteine bez da uzurpiraju i koriste delove DNK svog domaćina.
U drugoj fazi svog istraživanja Čurč i njegove kolege strojno su sintetizovali duge delove izmenjenog genoma. Nakon toga su te delove ubacivali u E.coli jedan po jedan, pazeći pritom da nijedna od napravljenih promena ne ugrozi život bakterije. Do sada su testirali 63 odsto izmenjenih gena, a rezultati su pokazali da 91% promena nije uzrokovao probleme.
Nova era, ali i nova opasnost
Čurč najavljuje da u završnici namerava da stvori domaće životinje i matične ćelije koje će biti otporne na sve viruse. Takve ćelije mogle bi se koristiti za stvaranje vakcina, ali i za proizvodnju otpornih organa za transplantacije.
Američki naučnik kaže da je teško stvoriti ljude koji će biti potpuno otporni na sve viruse. Međutim smatra da bi se mogli stvarati barem rezistentni organi i tkiva. Ako mu to zaista pođe za rukom, biće to početak novog doba u medicini.
Nova era, ali i nova opasnost
Nova studija, prema samim autorima, predstavlja veliki korak prema novoj eri bioinženjeringa, ali ona istovremeno otvara ozbiljna sigurnosna pitanja.
Naime, naučnici moraju da nađu rešenja kojima će sprečiti da bakterije otporne na viruse pobegnu u okolinu i u tamo uzrokuju havariju – na primer da počnu da razmenjuju svoje otporne gene s drugim bakterijama.
Tim zapravo ima načelno rešenje – veštačke bakterije mogu se dizajnirati tako da se mogu hraniti isključivo veštačkim stvarima kakvih nema u prirodi, kakve će se proizvoditi isključivo u laboratorijima. To je nešto nalik na ideju predstavljenu u SF-u Park iz doba jure u kojem su dinosaurusi zavisili od hrane koju su mogli da dobiju isključivo od ljudi.
Američki stručnjaci za sintetičku biologiju objavili su da su izveli dosad najopsežniju izmenu gena nekog organizma, što je važan korak prema stvaranju veštačkog života koji bi se u budućnosti mogao koristiti za razne svrhe, naročito za istraživanja i za proizvodnju važnih hemikalija, lekova i drugih supstanci koje se ne mogu jednostavno industrijski sintetizovati, ali i za stvaranje stoke i organa za transplantaciju otpornih na viruse.
Izvor: Index petak, 19.08.2016. | 18:07
Prema radu objavljenom u časopisu Science, tim naučnika prenamenio je 3,8 odsto baznih parova bakterije Escherichia coli. Drugim rečima naučnici su uspeli da zamene 7 od ukupno 64 genska kodona – sekvence koje kodiraju, odnosno programiraju sled spajanja aminokiselina u proteinima – s drugima koji kodiraju za iste aminokiseline.
Na taj način došli su na korak do hakovanja same mašinerije života. Za sada još nisu sastavili i ubacili novi genom u bakteriju, međutim, procenjuju da bi im to trebalo poći za rukom u narednih nekoliko meseci ili najduže kroz koju godinu dana. E.coli s izmenjenim genomom trebalo bi u budućnosti da postane nova „radna snaga“ u laboratorijskim istraživanjima i u novoj biotehnološkoj industriji.
Još do nedavno činilo se da je praktično nemoguće napraviti čak 62.000 izmena na genomu, koliko je ukupno učinjeno u novom istraživanju. Kada američki tim dovrši ceo posao, biće to najveći i najsloženiji poduhvat ikada napravljen u genetičkom inženjeringu.
Kako je izmenjen kod života?
U istraživanju, koje se sprovodi u laboratoriji jednog od pionira sintetičke biologije Džordža Čurča na Univerzitetu Harvard, iskorišćena je činjenica da DNK s nekoliko različitih kodona kodira istu aminokiselinu. Ćelije, kada stvaraju proteine nužne za život, čitaju zapise u DNK koji su sastavljeni od četiri baze predstavljene sa četiri slova – adenin (A), gvanin (G), citozin (C) i timin (T). Ove dušične baze prepisuju se s DNK na glasničku RNK u trojkama (tripletima) koji se nazivaju kodonima i predstavljaju osnovnu jedinicu genskog koda. Genski kod čita se na ribozomima, organelama u ćelijama, koji informacije pretvaraju u belančevine. Čurč i njegove kolege iskoristili su tzv. redundancije u genetičkom kodu. To znači da su na primer kodon CCC zamenili sa CCG u svakom genu, a da time nisu našteti ćelijama jer i jedan i drugi mogu da kodiraju iste aminokiseline. U sledećem koraku su gen koji kodira CCC mogli u potpunosti da uklone čime su značajno skratili kod života. Uklonjeni delovi mogu se potom veštački sastavljati na drugačiji način tako da kodiraju stvaranje nekih korisnih supstanci i konačno se mogu usađivati nazad u DNK. Tako nastali organizam može obavljati neke funkcije koje bi im naučnici sami namenili. Istovremeno u genomima bi se mogli promenti oni delovi kojima se u svojoj replikaciji koriste virusi koji napadaju ćelije. Na taj način oni bi postali nečitljivi i neupotrebljivi za viruse pa bi organizam postao otporan na njih. Naime, poznato je da se virusi ne mogu razmnožavati, odnosno da ne mogu stvarati sopstvene proteine bez da uzurpiraju i koriste delove DNK svog domaćina.
U drugoj fazi svog istraživanja Čurč i njegove kolege strojno su sintetizovali duge delove izmenjenog genoma. Nakon toga su te delove ubacivali u E.coli jedan po jedan, pazeći pritom da nijedna od napravljenih promena ne ugrozi život bakterije. Do sada su testirali 63 odsto izmenjenih gena, a rezultati su pokazali da 91% promena nije uzrokovao probleme.
Nova era, ali i nova opasnost
Čurč najavljuje da u završnici namerava da stvori domaće životinje i matične ćelije koje će biti otporne na sve viruse. Takve ćelije mogle bi se koristiti za stvaranje vakcina, ali i za proizvodnju otpornih organa za transplantacije.
Američki naučnik kaže da je teško stvoriti ljude koji će biti potpuno otporni na sve viruse. Međutim smatra da bi se mogli stvarati barem rezistentni organi i tkiva. Ako mu to zaista pođe za rukom, biće to početak novog doba u medicini.
Nova era, ali i nova opasnost
Nova studija, prema samim autorima, predstavlja veliki korak prema novoj eri bioinženjeringa, ali ona istovremeno otvara ozbiljna sigurnosna pitanja.
Naime, naučnici moraju da nađu rešenja kojima će sprečiti da bakterije otporne na viruse pobegnu u okolinu i u tamo uzrokuju havariju – na primer da počnu da razmenjuju svoje otporne gene s drugim bakterijama.
Tim zapravo ima načelno rešenje – veštačke bakterije mogu se dizajnirati tako da se mogu hraniti isključivo veštačkim stvarima kakvih nema u prirodi, kakve će se proizvoditi isključivo u laboratorijima. To je nešto nalik na ideju predstavljenu u SF-u Park iz doba jure u kojem su dinosaurusi zavisili od hrane koju su mogli da dobiju isključivo od ljudi.
- grujicd
- Postovi: 8448
- Pridružio se: 16 Jan 2012, 13:32
- Garaža: Honda Jazz 1.4 2007 & CR-V 2.0 2012
- Lokacija: Beograd
Re: Nauka i tehnologija
Plan za odlazak na Mars:
https://www.youtube.com/watch?v=0qo78R_yYFA
Kako je ispričao Elon Musk u livestream-u malo pre, ovo nije samo fikcionalni video, već je plan tačno ovakav. Buster diže svemirski brod u orbitu, zatim se lansira tanker koji na orbiti puni brod sa gorivom i tek tad nastavlja put. Gorivo je metan, a jedan od razloga je što može relativno lako da se pravi na Marsu i da obezbedi povratak broda. Glavna ideja je da se sve koristi više puta, i brod, i tanker, i burster, tj. lansirna raketa i da se vraća na zemlju. Buster će inače biti od karbon fibera, što je novost. Brod se planira za 100 ljudi u prvoj fazi, sa potencijalom da se to digne na 200 kasnije. Pošto je prozor za lansiranje jednom u 2 godine, plan je da ne ide samo jedan brod, već što više, potencijalno i par stotina u istom cugu.
https://www.youtube.com/watch?v=0qo78R_yYFA
Kako je ispričao Elon Musk u livestream-u malo pre, ovo nije samo fikcionalni video, već je plan tačno ovakav. Buster diže svemirski brod u orbitu, zatim se lansira tanker koji na orbiti puni brod sa gorivom i tek tad nastavlja put. Gorivo je metan, a jedan od razloga je što može relativno lako da se pravi na Marsu i da obezbedi povratak broda. Glavna ideja je da se sve koristi više puta, i brod, i tanker, i burster, tj. lansirna raketa i da se vraća na zemlju. Buster će inače biti od karbon fibera, što je novost. Brod se planira za 100 ljudi u prvoj fazi, sa potencijalom da se to digne na 200 kasnije. Pošto je prozor za lansiranje jednom u 2 godine, plan je da ne ide samo jedan brod, već što više, potencijalno i par stotina u istom cugu.
- maxer
- Postovi: 6672
- Pridružio se: 13 Jan 2012, 01:36
- Garaža: Ford Focus II Mk2 1.6 16V
- Lokacija: Zaječar
Re: Nauka i tehnologija
Ovo nema ni u SF romanima
Daaaleko je on od tih pustih želja.
Daaaleko je on od tih pustih želja.
- maxer
- Postovi: 6672
- Pridružio se: 13 Jan 2012, 01:36
- Garaža: Ford Focus II Mk2 1.6 16V
- Lokacija: Zaječar
Re: Nauka i tehnologija
Titl je na Engleskom, naracija na Ruskom:
https://www.youtube.com/watch?v=0h2HbczuBbw
https://www.youtube.com/watch?v=0h2HbczuBbw
Re: Nauka i tehnologija
Zasto mislis da je samo pusta zelja? Problem je novac, za sve ostalo imaju resenje.maxer je napisao:Ovo nema ni u SF romanima
Daaaleko je on od tih pustih želja.
There's nothing worse than making your hand and losing it all, because you were drawing dead to start with.
- maxer
- Postovi: 6672
- Pridružio se: 13 Jan 2012, 01:36
- Garaža: Ford Focus II Mk2 1.6 16V
- Lokacija: Zaječar
Re: Nauka i tehnologija
OK.
Ajmo ovako: neka se ovo odradi jednom na letelicama bez ljudske posade, u smanjenim dimenzijama ... naravno biće neuporedivo jeftinije od zamišljenog originala ... znači samo jednom da se pokaže-dokaže da se uopšte poseduje znanje da se ovako nešto napravi-izvede ... od poletanja sa Zemlje do sletanja na Mars (ne moraju čak ni da vraćaju letelicu nazad, dovoljno bi bilo i ovo) ... i onda ću lepo da im
Dotle, ovo je čista Naučna Fantastika.
Ajmo ovako: neka se ovo odradi jednom na letelicama bez ljudske posade, u smanjenim dimenzijama ... naravno biće neuporedivo jeftinije od zamišljenog originala ... znači samo jednom da se pokaže-dokaže da se uopšte poseduje znanje da se ovako nešto napravi-izvede ... od poletanja sa Zemlje do sletanja na Mars (ne moraju čak ni da vraćaju letelicu nazad, dovoljno bi bilo i ovo) ... i onda ću lepo da im
Dotle, ovo je čista Naučna Fantastika.
Re: Nauka i tehnologija
Nisi bas upucen u pricu, a nastupas prilicno samouvereno. Informisi se malo, pre nego sto napises naucna fantastika.
Kapu mozes odmah skinuti, jer od 2011 na Marsu je uveliko Curiosity rover, koji vrsi istrazivanja, sto ti dodje kao minijaturna verzija o kojoj pricas.
Sto se tice celog ovog projekta, naucnici nemaju sumnje da je izvodljiv, jedino je nerealno vreme koje je Musk naveo, 2018. godina. Nije lako skupiti 10 mlrd. dolara. Na zalost u takvom svetu zivimo. Koliko je samo para baceno na oruzije i ostalo, odavno bi bili na Marsu.
Kapu mozes odmah skinuti, jer od 2011 na Marsu je uveliko Curiosity rover, koji vrsi istrazivanja, sto ti dodje kao minijaturna verzija o kojoj pricas.
Sto se tice celog ovog projekta, naucnici nemaju sumnje da je izvodljiv, jedino je nerealno vreme koje je Musk naveo, 2018. godina. Nije lako skupiti 10 mlrd. dolara. Na zalost u takvom svetu zivimo. Koliko je samo para baceno na oruzije i ostalo, odavno bi bili na Marsu.
There's nothing worse than making your hand and losing it all, because you were drawing dead to start with.
- maxer
- Postovi: 6672
- Pridružio se: 13 Jan 2012, 01:36
- Garaža: Ford Focus II Mk2 1.6 16V
- Lokacija: Zaječar
Re: Nauka i tehnologija
Ti ili mene zajebavaš ili ... si pio nešto večeras
Re: Nauka i tehnologija
Sta nije jasno?
There's nothing worse than making your hand and losing it all, because you were drawing dead to start with.
- maxer
- Postovi: 6672
- Pridružio se: 13 Jan 2012, 01:36
- Garaža: Ford Focus II Mk2 1.6 16V
- Lokacija: Zaječar
Re: Nauka i tehnologija
Ovo:
Niti me znaš, niti poznaješ, a očito nisi ni pratio neke moje postove vezane za Mars ... ali ladno si predpostavio da ja "nisam upućen u priču" i da ne znam nešto što recimo bar pola sveta znaDusan je napisao:Nisi bas upucen u pricu, a nastupas prilicno samouvereno. Informisi se malo, pre nego sto napises naucna fantastika.
Kapu mozes odmah skinuti, jer od 2011 na Marsu je uveliko Curiosity rover, koji vrsi istrazivanja, sto ti dodje kao minijaturna verzija o kojoj pricas.
Re: Nauka i tehnologija
Niti imam potrebe da te znam niti da te poznajem, da bih zakljucio da nisi upucen u pricu. To vidim iz sadrzaja koji pises. Pises vec 5 postova, nista kontkretno nisi rekao, osim da je ITS naucna fantastika.
There's nothing worse than making your hand and losing it all, because you were drawing dead to start with.
- maxer
- Postovi: 6672
- Pridružio se: 13 Jan 2012, 01:36
- Garaža: Ford Focus II Mk2 1.6 16V
- Lokacija: Zaječar
Re: Nauka i tehnologija
Kakvo pitanje si postavio - takav odgovor si i dobio (i nije 5 nego 4 posta, peti nije vezan za ovu temu).
P.S.
Što se mene tiče, ja sam završio učešće u ovoj besmislenoj diskusiji. Ovo je tema o Nauci i tehnologiji a ne o pustim željama i Naučnoj fantastici ... a Curiosity sa ovim nema nikakve dodirne tačke
E, da: nije on od 2011. na Marsu, već od avgusta 2012.
P.S.
Što se mene tiče, ja sam završio učešće u ovoj besmislenoj diskusiji. Ovo je tema o Nauci i tehnologiji a ne o pustim željama i Naučnoj fantastici ... a Curiosity sa ovim nema nikakve dodirne tačke
E, da: nije on od 2011. na Marsu, već od avgusta 2012.
Re: Nauka i tehnologija
Vidim da nema sanse da se diskusija podigne na neki visi nivo. Izvoli napisi zasto smatras da je misija nemoguca. Verovatno si pametniji od kompletne naucne zajednice.
Prilicno lici na Curiosity.maxer je napisao:Ajmo ovako: neka se ovo odradi jednom na letelicama bez ljudske posade, u smanjenim dimenzijama ... naravno biće neuporedivo jeftinije od zamišljenog originala ... znači samo jednom da se pokaže-dokaže da se uopšte poseduje znanje da se ovako nešto napravi-izvede ... od poletanja sa Zemlje do sletanja na Mars (ne moraju čak ni da vraćaju letelicu nazad, dovoljno bi bilo i ovo) ... i onda ću lepo da im
There's nothing worse than making your hand and losing it all, because you were drawing dead to start with.
- maxer
- Postovi: 6672
- Pridružio se: 13 Jan 2012, 01:36
- Garaža: Ford Focus II Mk2 1.6 16V
- Lokacija: Zaječar
Re: Nauka i tehnologija
Japanski dizajner Hađime Narukava, napravio proporcionalno tačnu 2D mapu sveta
http://www.authagraph.com/products/prod ... e/?lang=en
https://www.youtube.com/watch?v=ghiZVlfLdVg
http://www.b92.net/zivot/vesti.php?yyyy ... id=1196301
Japanski umetnik i arhitekta Hađime Narukava pronašao je način da proporcionalno i tačno predstavi veličinu kopna, vodeći pritom računa o zakrivljenosti Zemlje.
Njegova mapa je toliko dobra, da je osvojila japansku nagradu za “izuzetan dizajn”.
Kako objašnjava sajt Popular Mechanics, Narukava je “podelio” planetu na 96 jednakih regiona, a onda preneo dimenzije sa sfere na tetraedar (geometrijsko telo koje ograničavaju četiri jednakostranična trougla), a onda ponovo na pravougaonu mapu.
Tačnost njegove mape je bez presedana. Kako je ocenila japanska komisija, ona “verno predstavlja sve okeane i kontinente, uključujući i zapostavljeni Antarktik”.
Nažalost, male su šanse da će zameniti postojeće mape, zbog toga što se ne poklapa sa stranama sveta, koji su glavni orijentir civilizacije od njenog nastanka.
http://www.authagraph.com/products/prod ... e/?lang=en
https://www.youtube.com/watch?v=ghiZVlfLdVg
http://www.b92.net/zivot/vesti.php?yyyy ... id=1196301
Japanski umetnik i arhitekta Hađime Narukava pronašao je način da proporcionalno i tačno predstavi veličinu kopna, vodeći pritom računa o zakrivljenosti Zemlje.
Njegova mapa je toliko dobra, da je osvojila japansku nagradu za “izuzetan dizajn”.
Kako objašnjava sajt Popular Mechanics, Narukava je “podelio” planetu na 96 jednakih regiona, a onda preneo dimenzije sa sfere na tetraedar (geometrijsko telo koje ograničavaju četiri jednakostranična trougla), a onda ponovo na pravougaonu mapu.
Tačnost njegove mape je bez presedana. Kako je ocenila japanska komisija, ona “verno predstavlja sve okeane i kontinente, uključujući i zapostavljeni Antarktik”.
Nažalost, male su šanse da će zameniti postojeće mape, zbog toga što se ne poklapa sa stranama sveta, koji su glavni orijentir civilizacije od njenog nastanka.
- maxer
- Postovi: 6672
- Pridružio se: 13 Jan 2012, 01:36
- Garaža: Ford Focus II Mk2 1.6 16V
- Lokacija: Zaječar
Re: Nauka i tehnologija
A sad malo političke nauke ... kako od manjine - napraviti većinu ili kako legalno pokrasti na izborima u USA tkz. Džerimandering
http://www.b92.net/info/vesti/index.php ... id=1196322
Džerimandering je proces crtanja političkih granica s ciljem da svojoj partiji obezbedite brojčanu prednost u odnosu na protivnika.
To je u najkraćem definicija političkog procesa koji je po svim moralnim standardima nemoralan i nepravedan, ali ga Ustav SAD dozvoljava.
Da bi obezbedio svojoj partiji pobedu na izborima 1812, tadašnji guverner Masačusetsa Elbridž Geri iscrtao je izborni okrug vrlo bizarnog izgleda, veoma sličnog daždevnjaku (salamanderu).
Novinari su od njegovog prezimena (čiji izgovor se u zajedničkoj imenici iskvario tokom ova dva veka iz ”geri“ u ”džeri“) i reči “salamander“ stvorili termin koji označava prekrajanje izbornih granica da bi se ostvario bolji rezultat na izborima.
Reč je u Oksfordski rečnik ušla još pre polovine XIX veka i kao takva danas se koristi širom sveta.
Šta džerimandering znači u praksi?
Zamislite da postoji država od pedeset ljudi, trideset podržava “plave”, a 20 “crvene” i podeljeni su baš tako, sa jedne strane “plavi”, sa druge “crveni” – u tom slučaju, vrlo lako i jednostavno, pobeda se piše na račun “plavih”, pošto nam je prethodno država podeljena na pet kolona.
Ako bismo izvršili džerimandering na način da umesto kolona postavimo redove, pobednik se ne bi promenio, ali bi u tom slučaju “crveni” ostali bez trijumfa u nekom od pet distrikta koje smo dobili podvlačenjem redova.
Kako ustvari funkcioniše džerimandering videćemo u trećem primeru, gde se “crta” bez jasnih pravila, ali uz samo jedan princip – da se svesno potpuno žrtvuju pojedini distrikti u kojima “crveni” procene da imaju najmanje šanse, a da svaki deo koji je bar naizgled ujednačen potpuno prevagne na njihovu stranu.
Tada “crveni” pobeđuju – nefer, ali Ustav SAD to omogućava…
U principu se džerimandering sprovodi na dva načina: pakovanjem i razbijanjem (engleski termini su packing i cracking).
Cilj je da u sredinama sa podeljenim glasovima na najbolji način iskoristite prednost većinskog sistema, smanjite broj glasova vaše stranke koji „propadaju“, a povećate taj procenat protivniku.
Kada pakujete, granice prekrajate tako da na nekoj teritoriji glasove za opoziciju što više koncentrišete u jednu izbornu jedinicu, u kojoj već računate na poraz.
U toj izbornoj jedinici opozicija pobedi ubedljivo, ali zauzvrat vladajuća stranka može da računa da će uz manju razliku u glasovima osvojiti većinu u više izbornih jedinica.
Pri razbijanju cilj vam je da jezgra opozicionih glasova podelite na više izbornih jedinica, u kojima će ih preglasati birači vladajuće stranke iz neposrednog okruženja.
http://www.b92.net/info/vesti/index.php ... id=1196322
Džerimandering je proces crtanja političkih granica s ciljem da svojoj partiji obezbedite brojčanu prednost u odnosu na protivnika.
To je u najkraćem definicija političkog procesa koji je po svim moralnim standardima nemoralan i nepravedan, ali ga Ustav SAD dozvoljava.
Da bi obezbedio svojoj partiji pobedu na izborima 1812, tadašnji guverner Masačusetsa Elbridž Geri iscrtao je izborni okrug vrlo bizarnog izgleda, veoma sličnog daždevnjaku (salamanderu).
Novinari su od njegovog prezimena (čiji izgovor se u zajedničkoj imenici iskvario tokom ova dva veka iz ”geri“ u ”džeri“) i reči “salamander“ stvorili termin koji označava prekrajanje izbornih granica da bi se ostvario bolji rezultat na izborima.
Reč je u Oksfordski rečnik ušla još pre polovine XIX veka i kao takva danas se koristi širom sveta.
Šta džerimandering znači u praksi?
Zamislite da postoji država od pedeset ljudi, trideset podržava “plave”, a 20 “crvene” i podeljeni su baš tako, sa jedne strane “plavi”, sa druge “crveni” – u tom slučaju, vrlo lako i jednostavno, pobeda se piše na račun “plavih”, pošto nam je prethodno država podeljena na pet kolona.
Ako bismo izvršili džerimandering na način da umesto kolona postavimo redove, pobednik se ne bi promenio, ali bi u tom slučaju “crveni” ostali bez trijumfa u nekom od pet distrikta koje smo dobili podvlačenjem redova.
Kako ustvari funkcioniše džerimandering videćemo u trećem primeru, gde se “crta” bez jasnih pravila, ali uz samo jedan princip – da se svesno potpuno žrtvuju pojedini distrikti u kojima “crveni” procene da imaju najmanje šanse, a da svaki deo koji je bar naizgled ujednačen potpuno prevagne na njihovu stranu.
Tada “crveni” pobeđuju – nefer, ali Ustav SAD to omogućava…
U principu se džerimandering sprovodi na dva načina: pakovanjem i razbijanjem (engleski termini su packing i cracking).
Cilj je da u sredinama sa podeljenim glasovima na najbolji način iskoristite prednost većinskog sistema, smanjite broj glasova vaše stranke koji „propadaju“, a povećate taj procenat protivniku.
Kada pakujete, granice prekrajate tako da na nekoj teritoriji glasove za opoziciju što više koncentrišete u jednu izbornu jedinicu, u kojoj već računate na poraz.
U toj izbornoj jedinici opozicija pobedi ubedljivo, ali zauzvrat vladajuća stranka može da računa da će uz manju razliku u glasovima osvojiti većinu u više izbornih jedinica.
Pri razbijanju cilj vam je da jezgra opozicionih glasova podelite na više izbornih jedinica, u kojima će ih preglasati birači vladajuće stranke iz neposrednog okruženja.