Ovo bi vise bilo kao "pretvaranje" da zivim i radim. Posao mi je remote sad, isao bih "na posao" negdje u grad da vidim commute, smjestaj ne bi bio u centru, pricao bi s prijateljima nasim a i potrudio se da stupim u kontakt s ljudima iz slicnih bransi za iskustva iz prve ruke (realno mogu to i online al opet). Hranio bih se kod kuce, sve maksimalno da priblizim zivotu tu, znam rezije, osiguranja, birokratija itd toga ne bi bilo al jbm ga makar nesto.
Znam da nije idealno ali jedina druga opcija je da sve batalim i odem na slijepo (naravno pod uslovom posao da me ceka, a i zanimanje mi je deficitarno pa sto znam)
Znas kako, mene nijedan posao ne ispunjava uopste. Meni je posao nacin da dodjem do para koje cu rasporediti u sta me ispunjava ili u dalji cilj, a to je da sam vodim svoj posao, ali to je sad duga prica, dok god je posao ok meni je ok, totalno sam neutralan tu.ljuba je napisao: ↑11 Feb 2024, 20:14I ja isto tako mislim. 2 stvari su najvaznije za inicijalno dobru adaptaciju (na zapadu - a i svuda):
1. Dobar posao - koji ispunjava coveka na vise nivoa sa dobrim kolegama i u dobroj firmi - sto i onako cini jedno 65% aktivnog zivota
2. Odgovarajuca uze i sire familijska situcija...
... Sve ostalo ce doci sigurno sa vremenom .... na prvom mestu problemi ali i prednosti ....
2. 10 godina zivim sam, cujemo se svaki dan, mislim CG nije predaleko, mogu kad god da sjednem na auto ili avion i odem svakih par mjeseci ali ni tamo mi to ne bi bio problem, isti matrak. Nije mi ovo tolika prepreka.
Nego ajde kad sam krenuo da napisem iz duse sto mi padne na pamet, mozda cu nesto zaboravit al ko ga jebe.
Zadnjih recimo godinu dana sve vise zelim da odem. Ja sam od malena planirao da zivim "vani", prvo je to bila amerika pa odlazak u nju mi je totalno promijenio misljenje, kasnije London ali tu se nisu poklopile kockice. Obisao sam dosta svijeta i slabo dje sam se pronasao u smislu da bih tu zivio. Jedno od tih mjesta je definitivno Bec. Da ne duzim ali ima sve sto mene interesuje i sta mislim da mi treba. Sad, bez duzeg zivota tamo ne znam sta bi mi falilo, sta bi vremenom smetalo ali nekom logikom opet ne moze biti lose kao sad.
Sto sam stariji sve me vise nerviraju neke eksterne stvari od kojih se ne mozes izolovati. Vec razmisljam o porodici, djeci, pa onda gledam kakvu buducnost bi imali kod nas, Srbija, Crna Gora, isti k. kad kazem kod nas mislim generalno na ovom podrucju. Zdravstvo, skolstvo.. znamo u kakvom su stanju. Ako hoces ista krsteno samo pare i privatno ili se nadaj najboljem uz mnogo privikavanja i adaptacija na svasta.
Pa povrh toga zagadjenje vazduha koja je itekako bitna tema meni i stanje je sve gore, pretvara se drzava u kinesku fabriku koje su od tamo izmjestili ovamo.
Naravno i sva druga zagadjenja, kultura prosjecnog covjeka je 0. Setam dorcolom psecih govana na svakih pola metra, ne samo tamo nego svudje ali tamo bas zapada za oci. Ljudi bacaju smece, griju se na gume jebene i na sta stignu, milion nekih retardiranih stvari i 0 neke gradjanske svijesti ili opste kulture.
Da ne zalazim u politiku i povezanost nje sa kriminalom jer to je tek stvar koja me sve vise i vise nenormalno nervira. A gledajuci ljude oko mene vidim i zasto pobjedjuju ovi, da da ima kradje, malverzacije ali imaju oni glasace jer kad pricam sa random ljudima shvatis koliko je neko ili zatucan, glup, alav.. stagod, upoznao sam sve vrste.
Te neke stvari realno ne mozes promijenit, ne mozes se sakrit od njih. Korupcije na svakom coscku, raspada sistema, politika, kriminal itd. Jednostavno sam u stadijumu da hocu red i mir. Ne ni to sad u neke ekstreme ali brate da postoji neki jebeni sistem.
Naravno tu ima nekih sitnica, i koliko banalno zvucale to je nesto sto te kljuca u glavu svakodnevno, npr kad izadjem i vozim do x mjesta, saobracaj... nema resenja za njega, metro nece nikad, gradski prevoz u k, cijene nekretnina ko da smo u Dubaijui, pa nervoza koja prati taj saobracaj, ljudi nadrkani, svadje, vriska svasta.
Pa da mislim 1 ulica u Beogradu da ne postoji a da nema neke rupe, talase ili upale sahte, vozit normalan auto je katastrofa, mogu mislit kako je sa sportskim ili nizim. Tipa juce na autokomandi ka kruznom lik izbusio bar 1 gumu vidim iza njega krater duzine 1 m a dubot bar 20 cm i sirok 10tak jbt. svaka ulica se raspada, a i na tim rekonstrukcijama se najvise krade no da ne duzim tu ima ihaha ali eto pocnem samo od tenzije koje osjecas u saobracaju zbog infrastrukture, guzve i drugih ljudi.
Pa sto pomenuh gore od nedostatka osnovne kulture, prljavo, grafiti, ofucane zgrade, jbg ako mogu ja bih radije isao gdje mi je vizuelno ljepse jer se i ja tada osjecam ljepse. Mozda banalna stvar ali ja volim arhitekturu i gradjevinu i kad gledam ovaj urbanisticki haos...
No dobro, pomenuh neke stvari za buducnost, neke sitne stvari, krupnije, ispiranje mozga ljudima i ljudi koji vjeruju u to ili ne vjeruju ali imaju interes.. Pa razmisljam o poslu i sta kad se to rasiri dodjes nekom na metu kao konkurencija ili da se plati reket drzavnom sistemu ili njihovoj produzenoj ruci navijacima-kriminalcima? Ovo ne pricam kao sta bi bilo nego iz orkuzenja znam kako stvari su prolazile, desavale se i sve, zato me i nervira sve zivo sve vise. Da bi uspio morao bi se valjati sa tim drugim gnjidama u govnima kako bi sve islo kako treba, makar do nekih nivoa koje ja targetiram.
Sad da ne duzim o svemu sto me nervira ili mi ne odgovara kod nas, neke od prednost su sto zivim tu dugo, poznajem, sistem kakav god bio, imam kontakte, mogu posao da sirim lako i vise, mnogo vise fleksibilno (sto je i problem ujedno) i znam da bi mi sve lakse bilo na tom putu dok se ne dodje do nekog stadijuma. A i vec sam tu, ne moras da rizikujes i ides u novo, blizu prijatelji, porodica..
E sad, tamo sta mi odgovara je sve ovo sto mi kod nas smeta. Naravno nisam u zabludi da tamo nema i kriminala i korupcije, ali ne u svakoj sferi i na tim nivoima gdje ljudi sto kolju i melju ljude su dokazano povezani sa najvecim instancama u drzavi pa posle pusteni niz vodu i samo zamijenjeni lol... No nebitno to sad, naravno ne znam sta bi me tamo cekalo kao obicnog covjeka, koliko bih bio placen, ja znam da bih se vrlo lako adaptirao, njemacki i sad znam ok, sa brzim kursom bih za cas bio na velikom nivou, posao ok i sve to ali sto me plasi je to nepoznato, kako bi izgledao zivot, koliko bi mi trebalo da dodjem u neki dobar zivotni stadijum a koliko vremena da totalno istraziom sistem kao ovdje i da mogu posao da krenem (ovdje mogu sjutra). E sad, tamo bih makar imao manje tenzije i nervoze jel i sasvim ok pristojan zivot. A to sve drugo sto ne znam, ne znam, i volio bih da saznam sto vise prije nego sto se odlucim za taj finalni korak i odem.
E sad, i sad sa platom i nekim dodatnim prihodima kod nas mislim da imam slicna primanja kao na zapadu, s time sto su neke stvari skuplje tamo neke kod nas, i ako bi se sirili dodatni prihodi zaradjivao bih vise nego tamo, mada i tamo da krenem i naucim stvari mozda bi i bolje bilo, ali poenta je uprkos tome sa svim ovim "smetnjama" dzaba pare kad jednostavno nisam zadovoljan okruzenjem i nicim, odu pare na gluposti bez obzira na racionalnu potrosnju a sve sto t itreba morace neko mito, placanje privatno itd pa dodjes na isto a i kao sto rekoh ne mozes se izolovat od okoline sem da odem na selo i ne mrdam sem u market sto mi ne odgovara, ja volim velike gradove, New York i London su mi omiljen igradovi, najveca zal mi je sto nisam otisao u London da zivim kad sam imao priliku, ali sad kad sam stariji jbg nije isto i mnogo teze sa vise odricanja bi bilo a i ni tamo ne cjvetaju ruze plus sad cijenim neke druge stvari vise. Ali opet, Bec nije toliko velik ali mi nudi tu kulturu, ljepotu i mir koji su mi veoma potrebni a i svjetliju buducnost. Plus EU, pristup evropskom trzistu itd.
Ne znam, vjerovatno sam svasta nesto pozaboravljao, mozda ce se neko uvrijediti na neke konstantacije ali o ovome opsesivno razmisljam i nervira me malo i poksuavam da prelomim al uzalud, najbolje sto sam smislio je ovo da odem na malo i koliko toliko mislim da bi mi pomoglo pri donosenju odluke.
Takodje sam mislio u Vijetnam/Tajland da odem tipa u Septembar na "pocinem" malo od svega ahaha ali to su drugi razlozi
P.S. Trenutno targetiram neke poslove u 4 5 drzava na svijetu pa ako upanem upanem, to bi se radilo ~5 god da se usteka novca, iskustva, poznanstva i onda idemo dalje samo jako ali svjestan sam da je to malo vjerovatno ali ako upali to mi je sad #1 cilj.
Edit: evo pade mi na pamet, npr plan mi je neki da imam vikendicu blizu planine, to kod nas i nije toliko tesko, tamo vec ne znam. Ali onda se sjetim evo sad skoro su mi opet obili kucu na selu, povrh sa katancom zatvorenih celicnih ograda prozora itd, jbg, ne znam sta su ukrali, bio je otac tamo al eto i da imas nesto fino dzaba neko ce makar stetu napravit. Opet, ne iskljucujem da ovo i tamo ne bi bilo al ono, eto iz prve ruke taj osjecaj, a i ranije se desavalo tamo kao i u Baru na primorju... bjezi samo naprave stetu a policiju ne interesuje nece ni otiske da uzmu
Za mnoge stvari dovoljno blizu a opet dovoljno daleko. 
