Zašto je Srbija tu gde jeste?!
Re: Zašto je Srbija tu gde jeste?!
Ostalo je dosta kukuruza iz 2021. godine, pa se to sve izmešalo. Imali smo zabranu izvoza žitarica, sa jedne strane loša odluka, sa druge dobra.
Najgore je svađati se sa budalom. Prvo te spusti na svoj nivo, a onda te dotuče iskustvom...
- Jumbo
- Postovi: 647
- Pridružio se: 13 Jan 2012, 10:34
- Garaža: Kia ceed 1,4; Renault Clio 1,2 TCe; Dacia Logan 1,4
- Lokacija: Novi Beograd
Re: Zašto je Srbija tu gde jeste?!
Sve temperature preko 65 stepeni su temperature pasterizacije. U zavisnosti od temperature se određuje i vreme dužine pasterizacije.Nemanja987 je napisao: ↑05 Apr 2023, 14:51Niska kao niža od definisane temp za nisku pasterizaciju???
Mleko u kesama jeste pasterizovano ali recimo na 72 stepena dok je ono spremno za konzum išlo na 90 ili 98 stepeni.
Kod ovog za konzum može da se radi i dvostruka pasterizacija sa nižim temperaturama.
Laički prevedeno pasterizacija ubija žive mikroorganizme dok spore ostanu. Pa onda uradite prvu pasterizaciju i pobijete žive bakterije, pa date vremena da se razviju spore koje su ostale, ali da ne stvore nove, pa ponovo pasterizacija i onda bude skoro kao sterilizovano mleko, ali na temperaturama ispod 100 stepeni i zato ima duži rok trajanja nego pre, ali kraće od sterilizovanog.
- Jumbo
- Postovi: 647
- Pridružio se: 13 Jan 2012, 10:34
- Garaža: Kia ceed 1,4; Renault Clio 1,2 TCe; Dacia Logan 1,4
- Lokacija: Novi Beograd
Re: Zašto je Srbija tu gde jeste?!
A odakle je ta informacija živo me zanima.
- Jumbo
- Postovi: 647
- Pridružio se: 13 Jan 2012, 10:34
- Garaža: Kia ceed 1,4; Renault Clio 1,2 TCe; Dacia Logan 1,4
- Lokacija: Novi Beograd
Re: Zašto je Srbija tu gde jeste?!
Jeste jogurt pošto je tečni, ali sa netipičnim kulturama bakterija. Fermentisani proizvodi od mleka su jogurt, kiselo mleko i kefir. Postoje još neki ali se kod nas ne proizvode. Ta nomenklatura zavisi od zemlje do zemlje tako da ono što je recimo u Grčkoj jogurt kod nas je kiselo mleko tako da ne treba se držati nekih naziva striktno.
U suštini za sve te proizvode tačan naziv je fermentisani proizvodi od mleka t.j. proizvodi koji nastaju fermentacijom mleka zasejanih različitim vrstama kultura.
Re: Zašto je Srbija tu gde jeste?!
Od velikih izvoznika i laboratorija koje uzorkuju i ispituju robu
Sent from my SM-S918B using Tapatalk
Re: Zašto je Srbija tu gde jeste?!
Isti taj Imlek na drugim flašama piše jogurt, na Balansu ne.Jumbo je napisao:Jeste jogurt pošto je tečni, ali sa netipičnim kulturama bakterija. Fermentisani proizvodi od mleka su jogurt, kiselo mleko i kefir. Postoje još neki ali se kod nas ne proizvode. Ta nomenklatura zavisi od zemlje do zemlje tako da ono što je recimo u Grčkoj jogurt kod nas je kiselo mleko tako da ne treba se držati nekih naziva striktno.
U suštini za sve te proizvode tačan naziv je fermentisani proizvodi od mleka t.j. proizvodi koji nastaju fermentacijom mleka zasejanih različitim vrstama kultura.
Sent from my SM-G770F using Tapatalk
- Jumbo
- Postovi: 647
- Pridružio se: 13 Jan 2012, 10:34
- Garaža: Kia ceed 1,4; Renault Clio 1,2 TCe; Dacia Logan 1,4
- Lokacija: Novi Beograd
Re: Zašto je Srbija tu gde jeste?!
U ovoj zemlji postoji jedan veliki i nekoliko manjih izvoznika mleka i mlečnih proizvoda i ja koliko znam nijedan transport nije vraćen zbog aflatoksina, a i direktna kontrola aflatoksina se radi samo u pasterizovanom i UHT mleku i mlekarama je interesu da to bude kako treba da ne dođe do povraćaja. Nijedan drugi mlečni proizvod se ne kontroliše na aflatoksin pošto jednostavno ne postoje referentne vrednosti.
Sama kontrola aflatoksina je vezana za sirovo mleko koje se koristi za proizvode i sve mlekare su u obavezi da je rade.
A oko laboratorija nema smisla da ja govorim o tome.
- Jumbo
- Postovi: 647
- Pridružio se: 13 Jan 2012, 10:34
- Garaža: Kia ceed 1,4; Renault Clio 1,2 TCe; Dacia Logan 1,4
- Lokacija: Novi Beograd
Re: Zašto je Srbija tu gde jeste?!
Samo još da se nadovežem o priči o aflatoksinu u mleku i tome stvarno nemam nameru više da raspravljam.
Tu granicu od 0,05 mikrograma po litru su donele zemlje koje same ne proizvode kukuruz u zrnu. I u samoj EU zemlje kao što su Francuska, Rumunija, Mađarska i Bugarska (to su zemlje proizvođači kukuruza u Evropi) za sopstveno tržište povremenu donesu odluku o povećenju granice (periodi u godini kada se javlja povećani nivo aflatoksina).
Ostali veliki svetski proizvođači kukuruza kao što su USA, Rusija, Kina, cela Latinska Amerika, Južnoafrička republika kao i neke zemlje uvoznici kukuruza kao što je Japan i dan danas drže normativ od 0,5 mikrograma po litru osim za mleko koje će se koristiti za proizvodnju hrane za bebe koji je na nivou od 0,025 mikrograma po litru i koji važi u skoro celom svetu pa i kod nas.
Danas su u već u toku studije koje se bave štetnim uticajem preparata koji se koriste za snižavanje nivoa aflatoksina u kukuruzu kao i antimikotika koji sprečavaju razvoj gljivica koje stvaraju aflatoksin B1. Odnosno da li je štetnija koncentracija aflatoksina M1 u mleku u rasponu od 0.05 do 0.5 ili je štetniji uticaj preparata i antimikotika koji se koriste za snižavanje aflatoksina B1 u kukuruzu i koliko je njihov uticaj na kvalitet mleka.
Inače u kukuruzu se nalazi aflatoksin B1 koji se da kažemo kad prođe kroz kravu pretvara u M1. Za sada je jedino utvrđeno da je B1 mnogo štetniji (ima ga u kukuruzu, kikirikiju, lešniku, orasima, ....) od M1.
Ko hoće neka veruje ko neće ne mora, ali sama priča oko aflatoksina je toliko prenaduvana i došla je od farmaceutske i hemijske industrije (marketing kao i većina drugih stvari) ili se kod nas recimo koristila u političke svrhe. Tako da vama kao krajnjim korisnicima mlečnih proizvoda po meni je rasprava o aflatoksinu je bespredmetna.
Na vama je da odlučite da li vam je draže da koristite uvozno mleko od krava koje su u ishrani dobijale kukuruz tretiran antimikoticima i preparatima za neutralizaciju aflatoksina ili ćete piti mleko koje u recimo Holandiji, Nemačkoj, Velikoj Britaniji i Švedskoj ne valja, ali valja u USA, Japanu, Kini i Rusiji i bez dodatnih tretmana kukuruza.
Toliko od mene što se tiče aflatoksina.
Tu granicu od 0,05 mikrograma po litru su donele zemlje koje same ne proizvode kukuruz u zrnu. I u samoj EU zemlje kao što su Francuska, Rumunija, Mađarska i Bugarska (to su zemlje proizvođači kukuruza u Evropi) za sopstveno tržište povremenu donesu odluku o povećenju granice (periodi u godini kada se javlja povećani nivo aflatoksina).
Ostali veliki svetski proizvođači kukuruza kao što su USA, Rusija, Kina, cela Latinska Amerika, Južnoafrička republika kao i neke zemlje uvoznici kukuruza kao što je Japan i dan danas drže normativ od 0,5 mikrograma po litru osim za mleko koje će se koristiti za proizvodnju hrane za bebe koji je na nivou od 0,025 mikrograma po litru i koji važi u skoro celom svetu pa i kod nas.
Danas su u već u toku studije koje se bave štetnim uticajem preparata koji se koriste za snižavanje nivoa aflatoksina u kukuruzu kao i antimikotika koji sprečavaju razvoj gljivica koje stvaraju aflatoksin B1. Odnosno da li je štetnija koncentracija aflatoksina M1 u mleku u rasponu od 0.05 do 0.5 ili je štetniji uticaj preparata i antimikotika koji se koriste za snižavanje aflatoksina B1 u kukuruzu i koliko je njihov uticaj na kvalitet mleka.
Inače u kukuruzu se nalazi aflatoksin B1 koji se da kažemo kad prođe kroz kravu pretvara u M1. Za sada je jedino utvrđeno da je B1 mnogo štetniji (ima ga u kukuruzu, kikirikiju, lešniku, orasima, ....) od M1.
Ko hoće neka veruje ko neće ne mora, ali sama priča oko aflatoksina je toliko prenaduvana i došla je od farmaceutske i hemijske industrije (marketing kao i većina drugih stvari) ili se kod nas recimo koristila u političke svrhe. Tako da vama kao krajnjim korisnicima mlečnih proizvoda po meni je rasprava o aflatoksinu je bespredmetna.
Na vama je da odlučite da li vam je draže da koristite uvozno mleko od krava koje su u ishrani dobijale kukuruz tretiran antimikoticima i preparatima za neutralizaciju aflatoksina ili ćete piti mleko koje u recimo Holandiji, Nemačkoj, Velikoj Britaniji i Švedskoj ne valja, ali valja u USA, Japanu, Kini i Rusiji i bez dodatnih tretmana kukuruza.
Toliko od mene što se tiče aflatoksina.
- YUgisa
- Postovi: 717
- Pridružio se: 29 Jan 2014, 18:52
- Garaža: Yugo 1.1EFI
- Lokacija: Subotica
- Kontakt:
Re: Zašto je Srbija tu gde jeste?!
Nisam nikad shvatao zasto se u drzavi koja nije u stanju da se izbori sa divljim deponijama, ekologijom vozila, ekoloskim grejanjem objekata i proizvodnjom struje, kvalitetom vazduha, bombardovana bog te pita kakvim smecem ljudi raspravljaju da li ih truje nesto na mikropskopskom nivou... Pri tome baziraju svoje (ne)znanje na novinskim clancima... Kad ljudi raspravljaju o zdravoj hrani, a kuvaju hranu iz kesice, kupuju iskljucivo iz megamarketa itd...
Being second is to be the first of the ones who loose...
Re: Zašto je Srbija tu gde jeste?!
Ford S-Max 2,5t
- Jumbo
- Postovi: 647
- Pridružio se: 13 Jan 2012, 10:34
- Garaža: Kia ceed 1,4; Renault Clio 1,2 TCe; Dacia Logan 1,4
- Lokacija: Novi Beograd
Re: Zašto je Srbija tu gde jeste?!
To su marketinške stvari. Pokušaj da se od nečega napravi prepoznatljivi poseban brend. Tehnološki gledano i stručno gledano to je jogurt. Ali kad deklarišete proizvod niko nije u obavezi da napiše jogurt već fermentisani proizvod od mleka.
Ukoliko želite da marketinški pojačate proizvod onda u proizvođačkoj specifikaciji dodate nešto što tu ima, a ne traži se striktno po pravilniku. U slučaju Balansa koliko se ja sećam u pitanju je Lactobacillus bulgaricus koji je prisutan u kulturi za Balans (pored redovnih mikroorganizama), a koji oni posebno ističu zbog kao poboljšanja varenja, a on nije u obavezi da se iskazuje u jogurtu. Prilikom analize ako radite po pravilniku onda dajete samo ukupan broj mlečno-kiselinskih bakterija, a ako ga drugačije deklarišete onda ga date u proizvođčkoj specifikaciji i mora posebno da se iskazuje.
Kad se radi analiza nekog proizvoda on mora biti usaglašen sa pravilnikom ili proizvođačkom specifikacijom, a proizvođačka specifikacija mora imati munimum zahteve iz pravilnika ili strožije od njega ili dodate druge parametre koji nisu predviđeni pravilnikom.
Koliko znam ali nisam siguran oni su čak platili katnu zbog reklame za Balans da ubrzava metabolizam (što je glupost i laž) pa su posle prešli na to da ubrzava ili poboljšava varenje (što može da bude istina).
Moj lični stav prema Balansu je da ga u životu neću piti jer on je klasični primer onoga što sam pisao o proizvodima od obranog mleka. Napominjem da je to moj lični stav i apsolutno nema veze sa bilo kojom ispravnosti tog proizvoda. On je ispravan i odgovara svim zakonskim propisima.
Re: Zašto je Srbija tu gde jeste?!
Jumbo, ti radis u mlekari ili?
Meni zena radi u laboratoriju u mlekari i upoznat sa dosta toga, koliko mi kaze, i posto pijem mnogo mleka i jogurta bitno mi je sta pijem.
Meni zena radi u laboratoriju u mlekari i upoznat sa dosta toga, koliko mi kaze, i posto pijem mnogo mleka i jogurta bitno mi je sta pijem.
Re: Zašto je Srbija tu gde jeste?!
Mi tošimo baš dosta jogurta tj. klinci,ćerkica najviše. Samo ona popije 8dl do 1l svakog dana,ne može nijedan obrok da prođe bez šolje do dve. Čak smo u dilemi da li da je sputavamo,ne znam da ne valja svakodnevo toliko.
- trojanac
- Editor in Chief
- Postovi: 30023
- Pridružio se: 06 Jan 2012, 11:39
- Garaža: KIA Ceed JD 1.4
- Lokacija: Beograd
- Kontakt:
Re: Zašto je Srbija tu gde jeste?!
Ja i mleko i jogurt i pavlaku, nekad i kiselo mleko. Samo nek ima nešto od mlečnih proizvoda. Beli krem sir za mazanje obavezno, pa tvrdi sir. Sve volim. I ništa mi ne fali. Imam čak i viška.
Posetite www.garaza.rs !
-
- Postovi: 1215
- Pridružio se: 04 Maj 2012, 10:59
- Garaža: kia ceed 1.4, pezo 206 1.4 hdi
- Lokacija: Loznica
Re: Zašto je Srbija tu gde jeste?!
Verovatno je mislio na kukuruz.Jumbo je napisao: ↑06 Apr 2023, 14:54U ovoj zemlji postoji jedan veliki i nekoliko manjih izvoznika mleka i mlečnih proizvoda i ja koliko znam nijedan transport nije vraćen zbog aflatoksina, a i direktna kontrola aflatoksina se radi samo u pasterizovanom i UHT mleku...
Kukuruz je zarazen "alfatoksinom" .Rod 2022.
Susna godina,normalna pojava.
Vracene su neke izvozne posiljke.Izvoz je ionako stao skroz.
Seljak je najebao,kao i uvek.