Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja

Razne teme, pitanja, iskustva
Odgovori
Korisnikov avatar
shandu90
Postovi: 12317
Pridružio se: 22 Jan 2016, 23:13
Garaža: Opel Astra J 1.4 Turbo
Lokacija: Novi Sad

Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja

Post od shandu90 » 17 Apr 2022, 10:02

Heinz je napisao:Drugar u malom loše izolovanom stanu (oko 35 kvm npr), sa dva "norveška", sabije 20k din struje (crvena zona).
Ne znam šta ste vi očekivali od TP.
Mene struja i gas ne izadju vise od 40-50e. A radijatori neki najobicniji, nista specijalno.


Sent from my iPhone using Tapatalk

Korisnikov avatar
dragan
Postovi: 9218
Pridružio se: 13 Jan 2012, 13:09
Garaža: BMW M340i, Peugeot 2008

Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja

Post od dragan » 17 Apr 2022, 10:17

Znaci, za 20 minuta isprazni taj sud od 1000l. To je bas puno vode...

Sent from my Mi 9 Lite using Tapatalk


dgajic
Postovi: 112
Pridružio se: 17 Jul 2012, 21:03

Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja

Post od dgajic » 17 Apr 2022, 10:21

Meni je racun veliki ta 2-3 meseca, ostatak godine mislim da dolazi do izrazaja to sto TP vazduh-voda radi najbolje kada je toplije. Tako da bi to trebalo gledati na godinu dana. Ja kad pogledam potrosnju struje, maj recimo kada mi TP uopste ne radi je oko 900kWh.

Ja planiram da uradim 2 stvari, da uzmem jos jedan sat da odvojim TP i da ugradim solare, verujem da cu dosta da ustedim posto se i grejem i hladim pa na prelazima ima smisla. Zimi ce uvek da bude peak, tu mogu samo da probam da izbegnem crvenu zonu, solari ce vrlo malo da pomognu.

Tako da sta je isplativije nije tako jednostavno, ja sam u stvari hteo geotermalnu pumpu, samo plasiranje sonde je bilo oko 5k, TP je bila oko 6k sto je vise nego duplo skuplje koliko me kostala vazduh-voda, i to sam uzeo skuplju…platio sam 4500 a bilo je i po 3000 gree recimo itd.

Prodavci naravno istaknu sve prednosti, ali ako se gleda dugorocno u ovom trenutku TP vazduh voda ima dosta prednosti u odnosu na druge sisteme. Sve pricam za manje objekte posto se tu razlika u efikanosti manje vidi, za vece objekte tipa hotele tu je matematika druga.

A za kafanu, moze uvek :) meni je dragoceno da cujem iskustvo iz prve ruke, recimo ako neko ima solarni sistem sa baterijom…to me ceka uskoro.

ljubitelj
Postovi: 10590
Pridružio se: 10 Sep 2012, 21:16
Lokacija: Beograd

Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja

Post od ljubitelj » 18 Apr 2022, 12:37

Heinz je napisao:
15 Apr 2022, 18:15
Frižider upravo to i radi.
Uzima toplotu od namirnica i izbacuje je napolje. Kao klima na hlađenju.

Sent from my SM-G770F using Tapatalk
Upravo, klasičan i najrasprostranjeniji primer toplotne pumpe (ili dizalice topline kako se još zove) koaj vrši prebacivanje toplote putem rashladnog ciklusa ( smer nije bitan spolja ka unutra ili unutra ka spolja, bitan je princip rada).
Pogonska energija kod toplotnih pumpi je najčešće el. energija a može da bude i plin (koristi se kao energent za pogon kod velikih, jakih TP za hotele npr).

Što se tiče TP vazduh-voda zaobišao bih nemačke (preskupe) kopije pod raznim brendovima i uzeo provereno Daikin, Mitsubishi, Panasonic, Toshiba, Hitachi ako se ima izbora. AKo nema izbora Mitsubishi zna na više objekata industijske primere da se pokazao odlično.

Takodje i skandinavske TP su odlične ali kod nas nisu zastupljene, barem ja ne znam da se prodaju.

ljubitelj
Postovi: 10590
Pridružio se: 10 Sep 2012, 21:16
Lokacija: Beograd

Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja

Post od ljubitelj » 18 Apr 2022, 12:52

carov2 je napisao:
16 Apr 2022, 09:25
Da sam ove zime imao TP vazduh-voda, COP bi mi više puta bio 1.
Ispod nule COP pada, a već ispod -5, drastično pada.
COP 1 je pri spoljnih -28C, ne znam gde bi to bilo ove zime?
COP stalno opada od 15 pa do 1 kontinualno , i na +15C je stoga manji od maksimalnog , osnovna karakteristika termodionamike rashladnog ciklusa prilikom razmene toplote. No i pored toga od TP nema efikasnijeg sistema za grejanje i/ili hladjenje.

COP je prilično predvidiv, na -15C je oko 2,0 a na -2C je COP nešto veči od 3.
Kods kršetnih sistema, koji su dobro i projektovani i dobro postavljeni.

COP kod TP voda-voda je po merenjima bolji za oko 15-20% za klimu u Nemačkoj, Fraunhofer institut je obavio vrlo detaljno analizu.

Meni račun je ove zime bio maks 12,000 din(od toga oko 9,000 je za grejanje TP, ostalo topla voda, kuvanje, svetlo i sve drugo), prošli mesec je bio 8,200 (oko 5,000 za TP).
Greje se približno 330kvm.
Ukupna godišnja potrošnja iznosi tačno 9.031kWh / februar 2021-februar2022/, uključuje grejanje, hladjenje, toplu vodu, kuvanje, ostele kućne potrošače. Znači total utrošena energija.

Po mom nekom proračunu prosečni COP tokom grejne sezone na bazi zadnjih 10 godina (2012-2022,) je oko 2,5.

S obzirom da je moj sistem iz 2006. sasvim sam zadovoljan, naravno tehnika je napredovala za ovih 15 godina pa su današnje TP kudikamo sa boljom/ preciznijom/ kontrolnom elektronikom.

ljubitelj
Postovi: 10590
Pridružio se: 10 Sep 2012, 21:16
Lokacija: Beograd

Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja

Post od ljubitelj » 18 Apr 2022, 13:11

dgajic je napisao:
17 Apr 2022, 10:21
Meni je racun veliki ta 2-3 meseca, ostatak godine mislim da dolazi do izrazaja to sto TP vazduh-voda radi najbolje kada je toplije. Tako da bi to trebalo gledati na godinu dana. Ja kad pogledam potrosnju struje, maj recimo kada mi TP uopste ne radi je oko 900kWh.
Primetio bih da je tu i osnovni problem visine računa, nije velika potrošnja TP za grejanje u kWh ali kod tebe se troši najskuplja kombinacija struje po tarifama.
Početak od 900kWh nije baš dobra osnova da se primeni matematika za koriđćenje TP, rekao bih da je do 400kWh osnovne potrošnje prihvatljivo jer onda ostaje još približno 1.000kWh u plavoj tarifi da pokrije trošak grejanja i 200kWh za toplu vodu.

Ja sam u ovih 15 godina grejanja samo 2012. godine u mesecu februaru ušao u crvenu zonu, račun je tada eksplodirao :) .

Korisnikov avatar
nikaragva
Postovi: 14754
Pridružio se: 13 Jan 2012, 09:03
Garaža: Zafir
Lokacija: Vulinjak

Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja

Post od nikaragva » 18 Apr 2022, 13:54

Onda se isplati uzeti još jedan strujni priključak.

Korisnikov avatar
Xepoj87
Postovi: 28022
Pridružio se: 13 Jan 2012, 01:37
Lokacija: Beograd

Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja

Post od Xepoj87 » 18 Apr 2022, 17:39

Upravo se o tome radi, treba porediti isti objekat i iste navike, neko van grejanja ima 200kWh, a neko 1000.
9000 je ogroman racun van sezone grejanja i hladjenja, nije ni cudo sto lagano skoci za 100-200%.

Sent from my SM-N975F using Tapatalk


Veče u kome se svi slazu je protraceno.
Prvi znak gluposti je potpuno odsustvo stida.

Mares
Postovi: 878
Pridružio se: 13 Avg 2012, 19:44
Lokacija: NS

Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja

Post od Mares » 20 Apr 2022, 18:35

Renoviram kucu u koju treba da se preslim, radim podno grejanje na donjem spratu, interesuje me kakva su iskustva sa postavkom laminata u kuhinji i predsoblju umesto plocica? Isao bi na neki "kvalitetniji" laminat fazon Tarkettov 12mm, bilo bi mi lepse da mi ceo sprat bude u jednom istom podu, a i prijatniji mi je od plocica, s druge strane, pitam za kuhinju i predsoblje obzirom da se u te prostorije uglavnom guraju plocice. Znam da su plocice toplotno efikasnije, to me ne interesuje, nego dugogodisnja otpornost laminata u ovakvim prostorijama i da li se uopste ubacuje laminat u ovakve prostorije?

Korisnikov avatar
swemir
Postovi: 3836
Pridružio se: 13 Jan 2012, 09:52
Lokacija: Novi Sad
Kontakt:

Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja

Post od swemir » 20 Apr 2022, 20:53

Laminar je jako losa prica...
Jedino ako mislis na tarket parket tj lamelni parket je vex druga prica

Sent from my SM-N986B using Tapatalk


Korisnikov avatar
Gazu
Postovi: 2116
Pridružio se: 08 Feb 2022, 00:31
Garaža: Opel Astra G 1.6i-16V
Lokacija: Novi Sad

Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja

Post od Gazu » 20 Apr 2022, 21:18

Ali i kod tarketa, ili čega god drvenog, mislim da je bolje uklopiti da barem kuhinjski elementi elementi ipak stoje na pločicama? U kihinji nešto može da procuri, i ako bude lokva na pločicama, to je jedno, a drveni pod bi to teže podneo. I može da se napravi da pločice i taj drveni pod (ili "drveni" u slučaju laminata) budu u istom nivou. Samo što onda pločice moraju da se urade pre tog drvenog poda ako ne grešim, i tu treba imati procenu kolika će biti debljina tog drvenog poda.

A u tom slučaju se pločice skoro ni ne vide.

tlazar
Postovi: 862
Pridružio se: 24 Feb 2017, 15:24
Garaža: Elantra 1.6mpi

Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja

Post od tlazar » 20 Apr 2022, 22:09

Kod mene u stanu je uradjen prelaz sa keramike na parket u istom nivou bez lajsne. Tako da je to moguce sigurno.

Sent from my SM-N975F using Tapatalk


ftj
Postovi: 13040
Pridružio se: 26 Jan 2012, 11:43
Garaža: vw golf 2.0
Lokacija: Beograd

Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja

Post od ftj » 20 Apr 2022, 22:34

Meni su i plocice na par mesta malo naprsle od raznih ispustanja koje cega na pod, sa parketom moze da bude samo gore.

Korisnikov avatar
nuk
Postovi: 7607
Pridružio se: 13 Jan 2012, 08:49
Garaža: Renault Espace 2.0dCi
Lokacija: Ns
Kontakt:

Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja

Post od nuk » 20 Apr 2022, 22:37

Pa ne može.
Parket je otporniji u tom smislu i postoji mogućnost lakšeg saniranja oštećenja

Sent from my Redmi Note 8 Pro using Tapatalk


Korisnikov avatar
somi-car
Postovi: 2237
Pridružio se: 13 Jan 2012, 06:50
Garaža: Skoda Superb, Opel Combo
Lokacija: BG

Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja

Post od somi-car » 21 Apr 2022, 07:42

Licno iskustvo iz svoje kuce.

Kroz standardne plocice brze ''probija'' toplota. Kroz granitne sporije ali duze zrace akumuliranu toplotu.

Tarket samo lamelni jer je vec prilagodjen kako bi lakse ''zracio'' tolotu.

Ako je plocica lepo zalepljena i lepak ravnomerno nanet nema pucanja plocice prilikom pada nekog predmeta. Neka me neko demantuje ali lose uradjena plocia sa nedovoljno lepka svakako ce da pukne.

Odgovori