Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja
Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja
Pa neće eps proizvesti manje struje zato što Pera zameni obične sijalice led sijalicama. EPS će samo prodati na berzi tu razliku u smanjenju Perine potrošnje. Proizvodnja termoelektrana je uvek jednaka maksimalnoj mogućoj proizvodnji, ako je ona manja od te maksimalne, neko je nešto pogrešio.
Subvencije za energetski efikasne uređaje postoje, kroz subvencionisane kredite. Nije Bog zna šta, ali nije ni ništa.
Sent from my SM-G985F using Tapatalk
Subvencije za energetski efikasne uređaje postoje, kroz subvencionisane kredite. Nije Bog zna šta, ali nije ni ništa.
Sent from my SM-G985F using Tapatalk
Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja
Cena struje treba da bude tačno onoliko koliko košta da se napravi i dođe do mene.
EPS ne treba da ima ikakav profit. Šta će njima profit?
EPS ima profit, toplana ima profit, vodovod ima profit. Pa nije to knjaz Miloš, nego javni servis.
I šta je uopšte tržišna cena struje?
Potrošnja struje u domaćinstvu je prilično inertan sistem, tako da ne možemo baš da pričamo o ponudi i potražnji. Nije to nešto baš dinamično, a i nije da imaju izbora.
Čitava ova priča me podseća na mobilnu telefoniju kod nas.
Super tržište, super konkurencija, sve super.
A u stvari sve super njima.
Mi kupci praktično nemamo nikakav izbor, kada je sve identično. Paketi se prave tako da nemaš mnogo izbora, nego uvek plaćaš i ono što ti ne treba.
Ako hoćeš ADSL moraš plaćati i fiksni.
Ako hoćeš kablovski internet, moraš plaćati i kablovsku.
I kod svih je tako.
Znam da to danas nije popularno mišljenje i da nabijaju na kolac zbog njega, ali neke stvari je bolje da ostanu državne, poput snabdevanja strujom i vodom. E sad što je naša ili nečija druga država banana, to je druga stvar.
EPS ne treba da ima ikakav profit. Šta će njima profit?
EPS ima profit, toplana ima profit, vodovod ima profit. Pa nije to knjaz Miloš, nego javni servis.
I šta je uopšte tržišna cena struje?
Potrošnja struje u domaćinstvu je prilično inertan sistem, tako da ne možemo baš da pričamo o ponudi i potražnji. Nije to nešto baš dinamično, a i nije da imaju izbora.
Čitava ova priča me podseća na mobilnu telefoniju kod nas.
Super tržište, super konkurencija, sve super.
A u stvari sve super njima.
Mi kupci praktično nemamo nikakav izbor, kada je sve identično. Paketi se prave tako da nemaš mnogo izbora, nego uvek plaćaš i ono što ti ne treba.
Ako hoćeš ADSL moraš plaćati i fiksni.
Ako hoćeš kablovski internet, moraš plaćati i kablovsku.
I kod svih je tako.
Znam da to danas nije popularno mišljenje i da nabijaju na kolac zbog njega, ali neke stvari je bolje da ostanu državne, poput snabdevanja strujom i vodom. E sad što je naša ili nečija druga država banana, to je druga stvar.
Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja
@ljubitelj
Nijedna firma ti ne može dati ponudu koja ne zavisi od EMSa i distribucije. Zapravo bi dobio praktično isti račun sa skoro svim istim stavkama kao i sada što dobijaš (bez troška javnog snabdevača i angažovane snage), ali sa troškom za prenos, distribuciju, rts, oie... Dodatno imaš trošak distribucije I prenosa koji je kod epsa izražen zajedno sa cenom energije (oko 3-4 centa). Cena za samu energiju bi ti se razlikovala od eps-ovog cenovnika i cena po kWh bi bila oko 7-8 centi (bez poreza i akcize), ali na to treba dodati sve one stavke koje i sada imaš. Mislim da se dobije oko 18-20 centi u najboljem slučaju. Ne radim retail, zapravo niko u firmi ne radi sa domaćinstvima jer nema prostora na tržištu.
EPSu ne treba davati nikakav dodatni novac dok se malo ne racionalizuje poslovanje. Ovako se održava status quo, drže hiljade viška zaposlenih i država to toleriše, s druge strane drži se niska cena struje. Uradili su odsumporavanje u Kostolcu i isključili taj sistem jer smanjuje proizvodnju, i niko ništa da kaže a truju narod u okolini. Sad će se raditi denitrifikacija u TENT A, ni to se neće pustiti u rad jer će da troši reda 100-200MW, na nivou godine to je energija vrednosti više od 50 miliona evra. Da je normalna država, kažeš podigao si troškove poslovanja zbog ekologije, to je razlog za povećanje cene (ako već nemaš drugi način da uštediš te pare).
Sent from my SM-G985F using Tapatalk
Nijedna firma ti ne može dati ponudu koja ne zavisi od EMSa i distribucije. Zapravo bi dobio praktično isti račun sa skoro svim istim stavkama kao i sada što dobijaš (bez troška javnog snabdevača i angažovane snage), ali sa troškom za prenos, distribuciju, rts, oie... Dodatno imaš trošak distribucije I prenosa koji je kod epsa izražen zajedno sa cenom energije (oko 3-4 centa). Cena za samu energiju bi ti se razlikovala od eps-ovog cenovnika i cena po kWh bi bila oko 7-8 centi (bez poreza i akcize), ali na to treba dodati sve one stavke koje i sada imaš. Mislim da se dobije oko 18-20 centi u najboljem slučaju. Ne radim retail, zapravo niko u firmi ne radi sa domaćinstvima jer nema prostora na tržištu.
EPSu ne treba davati nikakav dodatni novac dok se malo ne racionalizuje poslovanje. Ovako se održava status quo, drže hiljade viška zaposlenih i država to toleriše, s druge strane drži se niska cena struje. Uradili su odsumporavanje u Kostolcu i isključili taj sistem jer smanjuje proizvodnju, i niko ništa da kaže a truju narod u okolini. Sad će se raditi denitrifikacija u TENT A, ni to se neće pustiti u rad jer će da troši reda 100-200MW, na nivou godine to je energija vrednosti više od 50 miliona evra. Da je normalna država, kažeš podigao si troškove poslovanja zbog ekologije, to je razlog za povećanje cene (ako već nemaš drugi način da uštediš te pare).
Sent from my SM-G985F using Tapatalk
Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja
@nikaragva
Srbija je članica energetske zajednice koja nalaže neke reforme. Taj proces je započet 2005. godine kada je iz epsa izdvojen EMS da upravlja prenosnom mrežom, a sada i eps distribucija koja upravlja distributivnom mrežom. Te dve delatnosti su regulisane i one su prirodni monopoli (jer ne postoji i nikada neće ni postojati dve ili više prenosnih i distributivnih mreža). Ta dva preduzeća po svojoj prirodi ne smeju da imaju profit, oni se finansiraju od mrežarine koja se određuje u visini dovoljnoj da njima pokrije troškove plata i investicija. I pored toga, imali smo slučaj da je pre par godina EMS uplatio u budžet 80 miliona evra, što će reći da su mrežarine bile previsoke a niko ih nije smanjio. I EMS I eps distribucija su u sjajnom stanju jer su prilikom formiranja na poklon praktično dobili svu infrastrukturu (dalekovode, transformatore), i zaposlenih tačno koliko su želeli odnosno koliko im treba. Sav višak je ostao u EPSu.
S druge strane, monopol u snabdevanju ne postoji već duže vreme, monopol u proizvodnji takođe. Bilo ko da želi da gradi elektranu ima potpunu slobodu, svedoci smo da postoji jako veliki broj malih hidroelektrana, vetroelektrana... Međutim, njima se ne isplati da svoju energiju prodaju na tržištu jer im je država garantovana znatno veću cenu od tržišne kroz feed in tarife, a eps je kao garantovani snabdevač obavezan da svu energiju otkupi po povlašćenim cenama. Kasnije se eps naplati kroz naknadu za OIE. Drugar koji radi u EPSu kaže da je razlika između onoga što je plaćeno za OIE I onoga što je naplaćeno od potrošača oko 100 miliona evra. Znači eps je dao svojih 100 miliona stranim kompanijama da iznesu iz države. To je 100 miliona manje koji su ostale u državi kroz investicije, ili na kraju krajeva i da se uplati u budžet. Evo i nis gradi gasnu elektranu u Pančevu, koliko znam treba da se pusti u rad uskoro.
Zašto eps treba da ima profit? Da bi se deo tog novca ulagao u ekologiju, da se uradi odsumporavanje I denitrifikacija, da se zatvore stare elektrane, da se izgradi neka nova elektrana... Sve to znači za državu. Ovako će, kada dođe do duvara pozatvarati neke elektrane, neće biti novih da ih zamene, I krenuće se u uvoz energije na veliko da se podmiri potrošnja. I tad ce skočiti cena energije, s tim da će taj novac ići direktno van zemlje. Treba jednog dana možda i da se prošire na region, da izgrade elektranu negde drugo, da "kradu" potrošače drugim elektroprivredama, nešto kao što je ČEZ uradio.
Tržišna cena je malo širi pojam, jer postoje različita tržišta energije. Postoji dugoročna trgovina gde se radi na godišnjem, mesečnom, nedeljnom nivou. Postoji trgovina finansijskim derivatima. Postoji dnevno tržište (danas za sutra), postoji unutardnevno tržište (danas za danas), postoji balansno tržište (unutar jednog sata - nivo od 5 minuta recimo). Na svima njima se postižu različite cene. Za potrošače je najverovatnije relevantno dugoročno tržište, gde se energija može kupiti ili prodati za celu 2022. 2023. Ili 2024. Godinu, jednaka količina u svakom satu, svakog dana za celu tu godinu. Posle se na ostalim tržištima "pegla" trgovina u skladu sa potrošnjom jer naravno potrošnja nije fiksna tokom dana (ni sedmice, meseca ili godine).
Sent from my SM-G985F using Tapatalk
Srbija je članica energetske zajednice koja nalaže neke reforme. Taj proces je započet 2005. godine kada je iz epsa izdvojen EMS da upravlja prenosnom mrežom, a sada i eps distribucija koja upravlja distributivnom mrežom. Te dve delatnosti su regulisane i one su prirodni monopoli (jer ne postoji i nikada neće ni postojati dve ili više prenosnih i distributivnih mreža). Ta dva preduzeća po svojoj prirodi ne smeju da imaju profit, oni se finansiraju od mrežarine koja se određuje u visini dovoljnoj da njima pokrije troškove plata i investicija. I pored toga, imali smo slučaj da je pre par godina EMS uplatio u budžet 80 miliona evra, što će reći da su mrežarine bile previsoke a niko ih nije smanjio. I EMS I eps distribucija su u sjajnom stanju jer su prilikom formiranja na poklon praktično dobili svu infrastrukturu (dalekovode, transformatore), i zaposlenih tačno koliko su želeli odnosno koliko im treba. Sav višak je ostao u EPSu.
S druge strane, monopol u snabdevanju ne postoji već duže vreme, monopol u proizvodnji takođe. Bilo ko da želi da gradi elektranu ima potpunu slobodu, svedoci smo da postoji jako veliki broj malih hidroelektrana, vetroelektrana... Međutim, njima se ne isplati da svoju energiju prodaju na tržištu jer im je država garantovana znatno veću cenu od tržišne kroz feed in tarife, a eps je kao garantovani snabdevač obavezan da svu energiju otkupi po povlašćenim cenama. Kasnije se eps naplati kroz naknadu za OIE. Drugar koji radi u EPSu kaže da je razlika između onoga što je plaćeno za OIE I onoga što je naplaćeno od potrošača oko 100 miliona evra. Znači eps je dao svojih 100 miliona stranim kompanijama da iznesu iz države. To je 100 miliona manje koji su ostale u državi kroz investicije, ili na kraju krajeva i da se uplati u budžet. Evo i nis gradi gasnu elektranu u Pančevu, koliko znam treba da se pusti u rad uskoro.
Zašto eps treba da ima profit? Da bi se deo tog novca ulagao u ekologiju, da se uradi odsumporavanje I denitrifikacija, da se zatvore stare elektrane, da se izgradi neka nova elektrana... Sve to znači za državu. Ovako će, kada dođe do duvara pozatvarati neke elektrane, neće biti novih da ih zamene, I krenuće se u uvoz energije na veliko da se podmiri potrošnja. I tad ce skočiti cena energije, s tim da će taj novac ići direktno van zemlje. Treba jednog dana možda i da se prošire na region, da izgrade elektranu negde drugo, da "kradu" potrošače drugim elektroprivredama, nešto kao što je ČEZ uradio.
Tržišna cena je malo širi pojam, jer postoje različita tržišta energije. Postoji dugoročna trgovina gde se radi na godišnjem, mesečnom, nedeljnom nivou. Postoji trgovina finansijskim derivatima. Postoji dnevno tržište (danas za sutra), postoji unutardnevno tržište (danas za danas), postoji balansno tržište (unutar jednog sata - nivo od 5 minuta recimo). Na svima njima se postižu različite cene. Za potrošače je najverovatnije relevantno dugoročno tržište, gde se energija može kupiti ili prodati za celu 2022. 2023. Ili 2024. Godinu, jednaka količina u svakom satu, svakog dana za celu tu godinu. Posle se na ostalim tržištima "pegla" trgovina u skladu sa potrošnjom jer naravno potrošnja nije fiksna tokom dana (ni sedmice, meseca ili godine).
Sent from my SM-G985F using Tapatalk
Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja
Jel može neko od učesnika u diskusiji ukratko da kaže šta je "garantovano snabdevanje" i kakvih još vrsta ima?
Ђенерал Јанковић
Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja
Garantovano snabdevanje je namenjeno samo za male kupce (domaćinstva i male firme), i oni imaju pravo na regulisane cene. Fazon je da ne moraš da tražiš ponude i juriš da nađeš nekoga ko će ti prodati struju, uvek imaš neku mogućnost. Veće firme moraju ići na komercijalno snabdevanje I tu se bukvalno traži ponuda od nekoliko ponuđača I tu i postoji konkurencija. Niko ne garantuje kakve ćeš ponude dobiti. Na kraju, postoji rezervno snabdevanje. Na rezervno snabdevanje idu potrošači koji ne potpišu ugovor o snabdevanju ni sa kim, ili im je prethodni ugovor istekao. Kod nas je rezervni snabdevač eps naravno, i rezervno snabdevanje je ubedljivo najskuplje (oko duplo skuplje od komercijalnog). Pravo da budu na rezervno snabdevanje potrošači imaju do 60 dana, posle toga se isključuju sa mreže.
Inače tu je dobar posao odrađen (prepisano iz inostranstva). U slučaju da potrošač ne plaća račune 60 dana od dospeća, snabdevač šalje dopis operatoru prenosnog sistema (ako je potrošač na visokom naponu) ili distributivnog sistema (ako je na srednjem ili niskom naponu) da izvrši očitavanje brojila, i potrošač od tog momenta prelazi na rezervno snabdevanje. Kada istekne 60 dana na rezervnom snabdevanju, rezervni snabdevač obaveštava operatora da on više ne snabdeva tog potrošača i od tog momenta sve što taj potrošač preuzme i potroši energije ide u gubitke operatoru, i on sam plaća za tu energiju. To bi trebalo da ih motiviše da gase te potrošače sa mreže i da se ne desi da neki potrošači duguju stotine hiljada, ili milione dinara za struju. Mislim da se ovo ne radi sa malim kupcima, iako u zakonu nema razlike između malih i velikih.
Sent from my SM-G985F using Tapatalk
Inače tu je dobar posao odrađen (prepisano iz inostranstva). U slučaju da potrošač ne plaća račune 60 dana od dospeća, snabdevač šalje dopis operatoru prenosnog sistema (ako je potrošač na visokom naponu) ili distributivnog sistema (ako je na srednjem ili niskom naponu) da izvrši očitavanje brojila, i potrošač od tog momenta prelazi na rezervno snabdevanje. Kada istekne 60 dana na rezervnom snabdevanju, rezervni snabdevač obaveštava operatora da on više ne snabdeva tog potrošača i od tog momenta sve što taj potrošač preuzme i potroši energije ide u gubitke operatoru, i on sam plaća za tu energiju. To bi trebalo da ih motiviše da gase te potrošače sa mreže i da se ne desi da neki potrošači duguju stotine hiljada, ili milione dinara za struju. Mislim da se ovo ne radi sa malim kupcima, iako u zakonu nema razlike između malih i velikih.
Sent from my SM-G985F using Tapatalk
Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja
Hvala.dispy je napisao: ↑21 Mar 2021, 16:40@ljubitelj
Nijedna firma ti ne može dati ponudu koja ne zavisi od EMSa i distribucije. Zapravo bi dobio praktično isti račun...
Mislim da se dobije oko 18-20 centi u najboljem slučaju.
Ne radim retail, zapravo niko u firmi ne radi sa domaćinstvima jer nema prostora na tržištu.
Pa što onda onoliko napisa o tobože jeftinoj struji, mogućnostima ponude 30 firmi koje snabdevaju domaćinstva, o tržišnim cenama, berzi itd kada kako sada kažeš nema prostora na tržištu.
18-20 centi je sve samo ne jeftina ponuda za srpske uslove.
Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja
Daleko smo od teme, u pravu si, samo da pojasnim šta sam govorio. Kažem da je cena za domaćinstva koju država propisuje preniska čim tu nema računice za bilo koju drugu firmu. Ne kažem da je jeftina za ljude koji je plaćaju, ne kažem da treba da poskupi da bi eps više zarađivao. BIĆE skuplja, to je sigurno, samo je pitanje koliko će se sa time čekati i da li ćemo da ispaštamo što nije podignuta ranije.
Sent from my SM-G985F using Tapatalk
Sent from my SM-G985F using Tapatalk
Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja
Da li znas koliko kosta struja zapravo, ili koliko bi trebalo da kosta jedno domacinstvo, odnosno koliko je proizvodna cena struje, ne koliko bi neki kapitalista zeleo da kosta pa da mu se isplati da kupuje i prodaje?
Recimo zelena tarifa?
Recimo zelena tarifa?
Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja
Pa možda najgrublje da kažeš da proizvodnja iz termo i hideoelektrana košta reda 3 centa po kWh, da zanemariš sve troškove dalje od elektrane. Tu su uključene sirovine, remonti, plate za 35.000 ljudi i ostali troškovi (dakle to s jedne strane treba da bude manje, a s druge treba da bude veće da bi bilo održivo. Sa strane proizvođača nema razlike u tarifama. Isto košta energija I noću i danju.
Na to idu troškovi prenosa, distribucije, takse, porezi, akcize... Ovih 3 centa su neka moja pretpostavka naravno, i to se menja od države do države u zavisnosti od proizvodnog miksa, da ne pomisli neko da je to neko pravilo. Na primer Norveška ima preko 90% energije iz hideoelektrana, kod njih je ta cena drastično niža.
Sent from my SM-G985F using Tapatalk
Na to idu troškovi prenosa, distribucije, takse, porezi, akcize... Ovih 3 centa su neka moja pretpostavka naravno, i to se menja od države do države u zavisnosti od proizvodnog miksa, da ne pomisli neko da je to neko pravilo. Na primer Norveška ima preko 90% energije iz hideoelektrana, kod njih je ta cena drastično niža.
Sent from my SM-G985F using Tapatalk
Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja
Iz mog prethodnog posta...
U to je uključen i tzv, gubitak u mreži/ u prenosu pošto je to radjeno kada je EPS bila jedna firma (sa distribucijom) a obuhvata i nenaplative račune (firme u stečaju, društvene firme gubitaši, veliki dužnici koji godinama ne plaćaju ništa itd).
Ukupno sa svim troškovima i ovako preglomaznim i neefikasnim EPSom proizvodna cena kWh je koliko znam oko 4 do 5 dinara, procenjena jer pravih tačnih podataka izgleda nema.Pitao si koliko košta proizvodnja kod nas, pa koliko se sećam kada su radjene studije pre više godina Škoda (ili tako neka poveća firma iz Češke) je procenjivala troškove i pominjalo se negde oko 3,5 centa /kWh da je cena na izlazu elektrane u proseku.
Nešto skuplje bude od uglja a nešto jeftinije dobijeno od vode kao energetskog izvora.
I to je onda poredjeno sa cenom oko 6centi /kWh koštanja iz nuklearke.
U to je uključen i tzv, gubitak u mreži/ u prenosu pošto je to radjeno kada je EPS bila jedna firma (sa distribucijom) a obuhvata i nenaplative račune (firme u stečaju, društvene firme gubitaši, veliki dužnici koji godinama ne plaćaju ništa itd).
Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja
Ima li neko preporuku za termovizijsko snimanje stana, tj dela stana?
U planu su neki radovi, bušenje poda, a ne znamo kuda nam idu cevi od CG.
Postoji li tu neki standard, da li se vodi pored zida pa pod 90 stepeni ili može i ukoso?
Nemam pojma kako da izbegnemo cevi, treba da se buši u zoni od ~15-20 cm od zida, na tačno određenom mestu, nema improvizacije (neke zajebane police su u pitanju, pojma nismo imali da CG može biti problem).
U planu su neki radovi, bušenje poda, a ne znamo kuda nam idu cevi od CG.
Postoji li tu neki standard, da li se vodi pored zida pa pod 90 stepeni ili može i ukoso?
Nemam pojma kako da izbegnemo cevi, treba da se buši u zoni od ~15-20 cm od zida, na tačno određenom mestu, nema improvizacije (neke zajebane police su u pitanju, pojma nismo imali da CG može biti problem).
- somi-car
- Postovi: 2237
- Pridružio se: 13 Jan 2012, 06:50
- Garaža: Skoda Superb, Opel Combo
- Lokacija: BG
Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja
Juce sam ugradio Ecopan modulacioni kotao od 12kw. Zeleo sam neko resenje brzo i da jednostavno vise ne razmisljam o prelaznom periodu kada podovi postaju hladni. U toku leta sledi ugradnja solaraca i akumulacije, i nekih pametnih senzora...
Da li neko koristi slican kotao pa da mi cisto da neki savet oko podesavanja u odnosu na moj sistem?
Da li neko koristi slican kotao pa da mi cisto da neki savet oko podesavanja u odnosu na moj sistem?
Re: Arhitektura & Gradjevina & Renoviranja
Imate li preporuku za neki besplatni programcic ili sajt, namenski, za uredjenje stana, gde mogu da ucrtam tlocrt i redjam stvari?
Znam da Ikea ima, ali ako znate jos neki, bio bih zahvalan
Sent from my iPhone using Tapatalk
Znam da Ikea ima, ali ako znate jos neki, bio bih zahvalan
Sent from my iPhone using Tapatalk