Pre svega, evo par korisnih saveta:
Sistemske alatke koje mogu da preporučim
- Za čišćenje sistema od nepotrebnih datoteka koje se vremenom skupljaju u računaru i mogu ugroziti sistem ili ga učiniti sporijim, preporučujem program CCleaner. Besplatan je i možete ga preuzeti ovde.
- Za čišćenje od potencijalno opasnih datoteka (virusa, špijuna i slično), preporučujem program koji nije klasičan antivirus ali često pronalazi opasne datoteke koje antivirus programi ne otkrivaju. Zove se Malwarebytes Anti-Malware, ima odlične ocene na svim testovima i besplatan je.
Preporučujem ga kao dopunsku zaštitu bez obzira koji antivirus koristite.
- Za antivirus zaštitu, od besplatnih rešenja preporučujem Avira Free Antivirus koji se pokazao kao vrlo dobro, besplatno rešenje, poslednjih godinu dana i više.
Pored toga, AVG Free i Avast su za preporuku, mada ja isključivo koristim Aviru.
Od plaćenih programa, po meni najbolje rešenje je Kaspersky Internet Security, mada se on nažalost može besplatno koristiti samo 30 dana. Probnu verziju možete preuzeti ovde , dok za kupovinu pogledajte -> ovde.
- Za defregementaciju hard diska, od besplatnih programa preporučujem Defraggler. Windows XP ima dosta loš spostveni program za defregmentaciju, dok Windows 7 ima bolje rešenje i sam to odrađuje kad proceni da je potrebno. Defraggler možete preuzeti ovde.
Kad se sistem očisti od nepotrebnih datoteka, eventualnih virusa i drugih stvari koje ugrožavaju sistem i na kraju se odradi defregmentacija, u većini slučajeva će sistem vidno brže i bolje funkcionisati.
Ko hoće može i da uz pomoć komande msconfig, da otvori podešavanja za programe koji se podižu uz sistem. Tu možete videti programe za koje realno nije potrebno da budu stalno aktivni. Jednostavno je podesiti da se ti programi ne podižu uz sistem i samim tim se sistem brže podigne i kasnije u toku rada brže funkcioniše.
Kad smo već kod programa, evo i sledećih preporuka:
- Odličan, besplatan program za pregledanje slika, sa dosta korisnih dodatnih opcija je Fast Stone Image Viewer.
- Pored Adobe Acrobat Reader-a, za otvaranje pdf datoteka alternativa je Foxit Reader. Vrlo je brz i po ničemu ne zaostaje za Acrobat Readerom. Preuzmite ga ovde.
- Da bi na internetu bez problema otvarali sve stranice potrebno je između ostalog da imate kao podršku Adobe Flash Player/ i Adobe Shockwave Player.
- Što se tiče programa za udobno i sigurno krstarenje internetnetom, najpopularniji su:
- Mozilla Firefox
Google Chrome
Opera
i nezaobilazni Internet Explorer u dve verzije, za Windows XP i Windows 7
- Jedan od najboljih programa za gledanje video materijala je BS Player, bar kada je XP u pitanju. Besplatnu verziju možete preuzeti ovde.
- Od besplatnih programa za pakovanje i raspakivanje velikog broja kompresovanih formata (zip, rar, ace, 7z itd.) preporuka za 7-Zip i ZipGenius.
- Za narezivanje CD/DVD-a veliki broj ljudi koristi NERO. Odličan je program, lak za upotrebu i svakako ga preporučujem. Ali treba znati da Nero u standardnoj verziji (koja se plaća) donosi mnogo više od programa za rezanje diskova. Većina tih ostalih programa nisu potrebni, pa zato preporučujem da se koristi Lite verzija koja donosi samo program za narezivanje i može se preuzeti ovde.
- Za skidanje torrenta preporučujem uTorrent.
- Ako imate problem sa nekim drajverom na računaru, a ne znate kako da ustanovite o kom drajveru je reč, odnosno koji je uređaj u pitanju, pomoći će vam Everest. Program koji pored toga što vam daje sve informacije o komponentama ugrađenim u računar, prikazuje i temperature procesora, matične ploče i hard diska, a ima još dodatnih opcija. Besplatna kućna verzija se nalazi ovde.
- Odlični, mali programi koji će vam pomoći da brzo i lako dođete do raznih podataka o matičnoj ploči, procesoru, memoriji, grafičkoj karti itd. mogu se skinuti sa sajta ... http://www.cpuid.com/softwares.html
Savet
Pre desetak godina, računari su bili znatno slabijih performansi ali i manjeg kapaciteta po pitanju količine podataka. Nekad davno su hard diskovi bili i 500 puta manji od ovih koje mi danas koristimo, pa su nam i oni nedovoljni.
Povećanjem kapaciteta hard diska postala je praksa da se hard disk deli na više particija. Fabrički, nakon formatiranja hard disk ima samo jednu particiju (C), ali je preporuka da se hard disk podeli na najmanje dve particije.
Prva particija sadrži sistem, sve programe, drajvere i sve ostalo što je potrebno da sistem normalno funkcioniše. Dok je preporuka da se na drugoj particiji čuvaju svi bitni podaci.
Ono što moram da napomenem je da se i Desktop kao My Documents nalaze na C particiji. Stoga izbegavajte da čuvate bitne podatke, a pogotovo ne veliku količinu podataka na Desktopu ili u My Documents. Sve što vam je bitno, pa čak i manje bitne podatke čuvajte na drugoj particiji, obično je obeležena sa slovom D. Zašto? Pre svega, da bi sistem lakše i brže radio, neophodno mu je da ima dovoljno mesta. Ukoliko imate dve particije, a koristite samo C - sistemsku, za kratko vreme se particija natrpa podacima i sistem ne može normalno da funkcioniše. Neophodno je da u svakom momentu sistem ima najmanje 25-30% slobodnog prostora. Pored toga, u slučaju da sistem prestane da radi i ne može da se popravi/oporavi, nastaje komplikacija ukoliko imate važne podatke na C particiji. Dok u slučaju da vam je sve bitno na drugoj particiji koja nije sistemska, problem se mnogo brže i lakše reševa jer se samo sistemska particija formatira (briše) i podiže se novi operativni sistem. I virusi uglavom napadaju sistemsku particiju pa su podaci na drugim particijama i bezbedniji po tom pitanju.
Podelu particija je najbolje raditi pre instalacije sistema, mada može i kasnije uz određeni rizik da podela ne uspe i da se izgube svi podaci. Ja sve to radim sa Acronisom, odličan je i bez obzira da li radim podelu pre ili posle instalacije sistema, nisam do sada imao problema.
Deo o kojem obično ljudi vode manje računa, je održavanje kućišta i komponenti koje se nalaze u njemu.
Pre svega, poželjno je da kućište računara stoji tako da ima nesmetan protok vazduha, kako sa strane tako i od napred i otpozadi. Nažalost, mnogi stolovi za računar imaju predviđeno mesto gde stoji kućište ograđeno sa bočnih strana, a ponegde i pozadi, samo ostave rupu za kablove. Svaki računar ima tkz. kulere odnosno ventilatore koji hlade procesor, grafičku kartu, a ponegde i neke druge komponente. Zato je neophodno da postoji dobar protok vazduha, a pored toga računaru uvek više prija niža temperatura, tako da je preporučljivo da kućište stoji u hladnijem delu sobe (nikako pored radijatora), recimo pored prozora ili vrata.
Vremenom, u svakom kućištu se nakupi prašine i potrebno je povremeno otvoriti kućište i očistiti ga. Za to može poslužiti usisivač ali se sa njim može pokupiti samo krupna prašina i time se odradi samo trećina posla.
Evo kako možda izgleda vaš računar ako se koristi godinama, a nije do sada čišćen.
Da bi se stvarno očistilo sve kako treba, najbolje je koristiti četkicu i svaku komponentu pojedinačno skinuti i očistiti. Može se i izduvati ako imate pri ruci kompresor ili uz pomoć kompresovanog vazduha u boci, koji možete naći u svim bolje snabdevenim radnjama sa računarskom opremom. Ja koristim malu molersku četkicu. :smesko:
Ovo NE PREPORUČUJEM da radite sami, osim ukoliko vam to nije posao i radili ste već do sada. Kad se detaljno čisti računar skida se i ventilator sa procesora, kao i sam procesor i menja se termalna pasta koja se vremenom osuši i izgubi svojstva, pa se stara skine i postavi nova. Po završetku čišćenja, temperature na kojima rade procesor, grafička i ostale komponente budu znantno niže, čak u nekim slučajevima i više od 50% nego pre čišćenja. Temperature se mogu videti u BIOS-u ili ako instalirate program Everest ili neki sličan. Inače, normalna radna temperatura se razlikuje u zavisnosti od vrste procesora i drugih komponenti. Okvirno govoreći, temperature ne bi trebale da prelaze 60-70 stepeni. Mada sam ja viđao procesore koji su radili i na preko 100 stepeni i nisu otkazali, a nakon čišćenja je temperatura spala ispod 50 stepeni, što je i normalno. U svakom slučaju, temperature treba povremeno proveravati i ako vam se učini da su visoke treba na vreme reagovati.
Mislim da ne treba posebno napominjati da je potrebno i spolja brisati prašinu na i oko kućišta, kako bi manje prašine ulazilo u samo kućište.
Pored kućišta, naravno čiste se i druge komponente ali mislim da nije neophodno spominjati čišćenje monitora, tastature, miša...
Evo nekoliko linkova gde možete videti detaljno objašnjeno kako se i zbog čega čisti kućište i komponente u njemu.
http://www.computerhope.com/cleaning.htm
http://www.computercleaningguide.com/overview.htm
Posebno izdvajam napajanje kao komponentu koja često strada upravo zbog prašine.
U pojedinim slučajevima kad napajanje otkaže napravi štetu i drugim komponentama, pa se dešava čak i da se sve ostale komponente pokvare. Drugim rečima, neispravno napajanje sprži sve što je priključeno na njega, a to su uglavnom sve komponente računara. Zato je bitno da se napajanje što redovnije čisti i čim se primeti čudno ponašanje (restartovanje bez razloga, računar neće da se uključi ili isključi normalnom procedurom, kućište se greje više nego što bi trebalo, čudan miris iz kućišta i slično) treba reagovati tj. pozvati majstora.
http://www.clickcomputertips.com/tag/dirty-computer/