Dobro veče
- Pulp Fiction
- Postovi: 1629
- Pridružio se: 19 Jul 2015, 21:52
- Garaža: Astra G 1.7 dti
Re: Dobro veče
Namestio sam vreme, Bože kakvi automobili, kakav svet..
-
- Banned
- Postovi: 11255
- Pridružio se: 14 Jan 2012, 23:20
- Garaža: Seat Leon 1.2 TSI 2017
- Lokacija: Beograd
Re: Dobro veče
Hahaah, fenomenalno...
Re: Dobro veče
Bez zelje da krene flejm na ovoj temi, samo da javim da radi ono prijavljivanje za vakcine. Na samom zahtevu stoji da je ovo upitnik za iskazivanje interesovanja, ne sama saglasnost za vakcinaciju.
Ima tri bitna dela:
1. Da li ti je bitno koja vakcina (izbacio sinovca i astru. Bmlg).
2. Da li imas neko specificno oboljenje
3. Da li mozes da izlazis iz kuce/stana.
Ne morate da budete registrovani na eupravi, mozete da popunite i za clanove svoje porodice.
Ako ne bude nekih neplaniranih problema sa nabavkom, ja mislim da.ce vec u martu krenuti sa neprioritetnim kategorijama, jer prosto dosta ljudi nije sigurno, svi cekaju nesto. Ovde ne pricam o antivakserima, nego generalno.
Послато са SM-N960F помоћу Тапатока
Ima tri bitna dela:
1. Da li ti je bitno koja vakcina (izbacio sinovca i astru. Bmlg).
2. Da li imas neko specificno oboljenje
3. Da li mozes da izlazis iz kuce/stana.
Ne morate da budete registrovani na eupravi, mozete da popunite i za clanove svoje porodice.
Ako ne bude nekih neplaniranih problema sa nabavkom, ja mislim da.ce vec u martu krenuti sa neprioritetnim kategorijama, jer prosto dosta ljudi nije sigurno, svi cekaju nesto. Ovde ne pricam o antivakserima, nego generalno.
Послато са SM-N960F помоћу Тапатока
-
- Postovi: 1215
- Pridružio se: 04 Maj 2012, 10:59
- Garaža: kia ceed 1.4, pezo 206 1.4 hdi
- Lokacija: Loznica
Re: Dobro veče
KAo i vecina,verujem da nisi pratio na casu.NEma "sinovca",tj sinovac.Vec SINOFARM. TO su 2 razlicita proizvodjaca.
RAzlika je " djerastićna".....
REcimo da je SINOVAC dosta pouzdaniji.....U smislu nepredvidjenih reakcija.
Jbg,nama uvalise losiju.
Izgleda da je Gejtsov cip u Fajzeru bolji.
Ali to verovatno antivakseri znaju bolje....
RAzlika je " djerastićna".....
REcimo da je SINOVAC dosta pouzdaniji.....U smislu nepredvidjenih reakcija.
Jbg,nama uvalise losiju.
Izgleda da je Gejtsov cip u Fajzeru bolji.
Ali to verovatno antivakseri znaju bolje....
Re: Dobro veče
Priznajem, nisam. Znam da ima fajzerova koju po Evropi forsiraju, valjda koristi tu neku novu tehnologiju. Znam da ima Moderna, koja mora strogi temp režim. Za rusku su valjda negde rekli da bi kao trebalo da se izbegava konzumiranje alkohola u određenom periodu. Za britansku sam čuo da nema toliku pouzdanost, za kinesku apsolutno ništa.
Ali ne opterećujem se, dok dođem na red, znaće se više.
Послато са SM-G973F помоћу Тапатока
Ali ne opterećujem se, dok dođem na red, znaće se više.
Послато са SM-G973F помоћу Тапатока
- trojanac
- Editor in Chief
- Postovi: 30006
- Pridružio se: 06 Jan 2012, 11:39
- Garaža: KIA Ceed JD 1.4
- Lokacija: Beograd
- Kontakt:
Re: Dobro veče
Molim da se zadržimo na jednoj temi, da ne širimo po drugim temama. Prebaciću, samo imajte u vidu za ubuduće.
Posetite www.garaza.rs !
Re: Dobro veče
Sorry. Ova jedna baš za vakcine zaključana, ali bolje da sam u temi Corona pisao.
Послато са SM-G973F помоћу Тапатока
Послато са SM-G973F помоћу Тапатока
Re: Dobro veče
lami je napisao:Priznajem, nisam. Znam da ima fajzerova koju po Evropi forsiraju, valjda koristi tu neku novu tehnologiju. Znam da ima Moderna, koja mora strogi temp režim. Za rusku su valjda negde rekli da bi kao trebalo da se izbegava konzumiranje alkohola u određenom periodu. Za britansku sam čuo da nema toliku pouzdanost, za kinesku apsolutno ništa.
Ali ne opterećujem se, dok dođem na red, znaće se više.
Послато са SM-G973F помоћу Тапатока
Turci su testirali neku kinesku, valjda Sinovac, 91%.
Послато са Redmi Note 7 помоћу Тапатока
- Darko
- Postovi: 9064
- Pridružio se: 12 Sep 2012, 16:05
- Garaža: Fiat Stilo 1.9 Mjet
- Lokacija: Lungomare
Re: Dobro veče
Isečak iz intervjua virusologa šeklera o vakcinama.
Kada govorimo o vakcinama, imamo dva tipa vakcine…
„Ima osam ili devet različitih tipova vakcina. Znači pričamo o razlikama u načinu proizvodnje i principima proizvodnje. A kada pričamo konkretno o vakcinama protiv korone, oni koji su isplivali kao najbrži, možemo da ih svedemo u dve kategorije koje su već u proizvodnji i treću koja je blizu. Imate pristup da pravite atenuiranu vakcinu, to znači da ste uzeli koronavirus, određenim metodama ste ublažili njegovu patogenost i onda takvu vakcinu dajete. Čovek dobije vrlo blage simptome, temperaturu dan-dva, a virus u vakcini se i dalje umnožava i u organizmu izazove stanje zaštite. Vi praktično imitirate prirodnu infekciju samo što imate čoveka sa vrlo blagom formom. Taj tip vakcina nije još registrovan ali se proizvodi. Ima, međutim, lošu stranu što uvek postoji opasnost da taj atenuirani tip virusa dok prolazi kroz ljude može da povrati patogenost.“
Koji je drugi tip vakcine?
„Imate ovaj pristup koji imaju ‘Oksford – AstraZeneka’, Kinezi i ruski ‘sputnjik’. Oni su koristili adenovirus kao platformu. Koristite, zapravo, neki bezazleni virus koji ne izaziva ništa kod čoveka, kao platformu na koju se doda samo jedan deo koronavirusa, odnosno onaj deo koji čini njegovu prepoznatljivost od strane organizma. Praktično, adenovirus donosi kao na poslužavniku onaj ključni deo koronavirusa na koji organizam treba da reaguje i da stvori zaštitu, antitela. Te vakcine imaju prednost da su vrlo bezbedne, ne postoji nikakva opasnost da će da se povrati patogenost virusa. Može malo da boli, može da se desi temperaturica neki dan, ali zaštita je sigurna. Rusi su iskoristili dva adenovirusa ljudska, a ‘Oksford’ je izabrao da koristi adenovirus iz šimpanze. To je možda bolje, u smislu da taj adenovirus šimpanze nije bio prisutan u čoveku. On je znači novi virus i vaš organizam sigurno nema nikakva antitela protiv njega. Dakle, neće da se desi da vi ubrizgate vakcinu sa koronom, a da vaš organizam prepozna taj adenovirus i da ’puca’ na njega pa da uništi i dejstvo ovog dela korona virusa koja treba da bude na tom poslužavniku. Kod ruske vakcine, ova dva soja adenovirusa su prisutna kod ljudi, u manjem ili većem obimu, pa samim tim imamo ljude koji su preboleli neki od ta dva podtipa adenovirusa. Onda može da se desi u tom užasno malom delu populacije da jednostavno imaju antitela na taj adenovirus, pa kada date vakcinu organizam ne razmišlja o koroni, o onom delu koji je bitan, nego prepoznaje ovog nosača i odmah neutrališe adenovirus, pa samim tim neutrališe i proizvodnju zaštite od korone.“
Da li to znači da je ona manje efikasna protiv korone?
„Moglo bi da bude. Međutim, Rusi su to mudro uradili pa su dva podtipa adenovirusa stavili u vakcinu, jedan u jednu, a drugi u drugu. Da su stavili isti adenovirus u obe vakcine, onda bi postojala opasnost da se u međuvremenu od prve vakcine do davanja sledeće za nekoliko nedelja stvore antitela i na adenovirus. I onda kada ubrizgaš drugu dozu ona bude manje efikasna jer je organizam već napravio antitela na onaj prvi adenovirus. S te strane oni su onda napravili dve različite vakcine. I da, postoji malo ta opasnost, međutim činjenica je da je prokuženost populacije adenovirusom zaista, zaista mala. A ‘AstraZeneka’ i ‘Oksford’ su hteli da i tu malu verovatnoću eliminišu pa su uveli ovaj majmunski adenovirus. Međutim, vidim da su oni sada raspoloženi za saradnju međusobno, da su potpisali neki ugovor gde će ispitivati da li je efikasnost veća ako se kombinuju vakcina i revakcina, da bude jedna ‘Oksfordova’, a jedna ruska. Tako da može da se desi da kombinacija te dve daje još bolju zaštitu od bilo koje od njih pojedinačno. Drago mi je da postoji ta saradnja i može da se desi da dobijemo novi momenat korisnosti i efikasnosti, da poraste ukoliko primate jednu vakcinu, a drugu revakcinu. Još ćemo to ispratiti.“
A koji je treći tip vakcine?
„To su američke vakcine, ‘Fajzerova’ i ‘Modernina’. One su pravljene na potpuno novom principu gde se RNK virusa ubrizgava u organizam. A šta je princip dejstva? Ovde ne unosite virus, atenuiran ili virus dodat na drugi virus, nego unosite samo deo genoma virusa. Izdvojili ste iz virusa samo onaj deo njegovog genoma koji kontroliše sintezu proteina kojim se on vezuje za vašu ćeliju, a na šta organizam pravi zaštitu. Da budem jasan, izdvojili su samo onaj deo virusa koji kontroliše sintezu one ’ruke’ ili ’ključa’ kojom se virus hvata. Poenta je u tome što se nama ubaci ne virus nego samo podaci koje ćelija koristi kao da su njeni i ona počinje da proizvodi sama taj deo virusa. A onda druge ćelije prepoznaju taj deo virusa kao opasnost, tako da vi sada imate i napadača i odbrambenog igrača. Sama ta plastična slika govori o mogućoj alergijskoj reakciji, odnosno o autoimunoj bolesti. Jer vi sami sebe napadate. Sam organizam jedne ćelije koje proizvode nešto što ne treba, a druge ćelije se bore protiv tog nečeg što proizvode te druge vaše ćelije. To je bio razlog zašto na toj platformi, na tom principu do sada nije registrovana nijedna vakcina. Znači ne postoji nijedna humana vakcina koja je registrovana i koja se daje a koja radi na ovom principu koji sam sada objasnio. Zato što se uvek pojavljivao problem alergijskih reakcija i autoimune bolesti. Odmah da se ogradim, nije ovo traktat protiv ‘Fajzerove’ vakcine i ‘Modernine’. Čvrsto verujem da su ogroman novac koji su upumpale države iz sopstvenih budžeta u njihove fondove za istraživanje i planiranje, oni iskoristili da neki način eliminišu opasnost od alergijskih reakcija i od autoimunih bolesti i da i te vakcine mogu da budu efikasne. Tako da treba to propratiti. Ali, nije trenutak da napadamo, pljujemo bilo koju vakcinu. Svakako su u pitanju dobre namere i država i tih kompanija i sigurno su prošle sve moguće kontrole. Siguran sam da tu ima i nekih tehničkih rešenja koja možda neće nikada ni objaviti jer su proizvođačka tajna. Možda im se i na tome zasniva njihova posebnost, ja to ne znam. Ali gledaćemo rezultate. Ako je cena dobre zaštite zdravlja ta što imate rizik da možete da dobijete alergiju koju će vam brzo rešiti, a da ste ipak vakcinisani, onda to nije tako skupo.“
Kada govorimo o vakcinama, imamo dva tipa vakcine…
„Ima osam ili devet različitih tipova vakcina. Znači pričamo o razlikama u načinu proizvodnje i principima proizvodnje. A kada pričamo konkretno o vakcinama protiv korone, oni koji su isplivali kao najbrži, možemo da ih svedemo u dve kategorije koje su već u proizvodnji i treću koja je blizu. Imate pristup da pravite atenuiranu vakcinu, to znači da ste uzeli koronavirus, određenim metodama ste ublažili njegovu patogenost i onda takvu vakcinu dajete. Čovek dobije vrlo blage simptome, temperaturu dan-dva, a virus u vakcini se i dalje umnožava i u organizmu izazove stanje zaštite. Vi praktično imitirate prirodnu infekciju samo što imate čoveka sa vrlo blagom formom. Taj tip vakcina nije još registrovan ali se proizvodi. Ima, međutim, lošu stranu što uvek postoji opasnost da taj atenuirani tip virusa dok prolazi kroz ljude može da povrati patogenost.“
Koji je drugi tip vakcine?
„Imate ovaj pristup koji imaju ‘Oksford – AstraZeneka’, Kinezi i ruski ‘sputnjik’. Oni su koristili adenovirus kao platformu. Koristite, zapravo, neki bezazleni virus koji ne izaziva ništa kod čoveka, kao platformu na koju se doda samo jedan deo koronavirusa, odnosno onaj deo koji čini njegovu prepoznatljivost od strane organizma. Praktično, adenovirus donosi kao na poslužavniku onaj ključni deo koronavirusa na koji organizam treba da reaguje i da stvori zaštitu, antitela. Te vakcine imaju prednost da su vrlo bezbedne, ne postoji nikakva opasnost da će da se povrati patogenost virusa. Može malo da boli, može da se desi temperaturica neki dan, ali zaštita je sigurna. Rusi su iskoristili dva adenovirusa ljudska, a ‘Oksford’ je izabrao da koristi adenovirus iz šimpanze. To je možda bolje, u smislu da taj adenovirus šimpanze nije bio prisutan u čoveku. On je znači novi virus i vaš organizam sigurno nema nikakva antitela protiv njega. Dakle, neće da se desi da vi ubrizgate vakcinu sa koronom, a da vaš organizam prepozna taj adenovirus i da ’puca’ na njega pa da uništi i dejstvo ovog dela korona virusa koja treba da bude na tom poslužavniku. Kod ruske vakcine, ova dva soja adenovirusa su prisutna kod ljudi, u manjem ili većem obimu, pa samim tim imamo ljude koji su preboleli neki od ta dva podtipa adenovirusa. Onda može da se desi u tom užasno malom delu populacije da jednostavno imaju antitela na taj adenovirus, pa kada date vakcinu organizam ne razmišlja o koroni, o onom delu koji je bitan, nego prepoznaje ovog nosača i odmah neutrališe adenovirus, pa samim tim neutrališe i proizvodnju zaštite od korone.“
Da li to znači da je ona manje efikasna protiv korone?
„Moglo bi da bude. Međutim, Rusi su to mudro uradili pa su dva podtipa adenovirusa stavili u vakcinu, jedan u jednu, a drugi u drugu. Da su stavili isti adenovirus u obe vakcine, onda bi postojala opasnost da se u međuvremenu od prve vakcine do davanja sledeće za nekoliko nedelja stvore antitela i na adenovirus. I onda kada ubrizgaš drugu dozu ona bude manje efikasna jer je organizam već napravio antitela na onaj prvi adenovirus. S te strane oni su onda napravili dve različite vakcine. I da, postoji malo ta opasnost, međutim činjenica je da je prokuženost populacije adenovirusom zaista, zaista mala. A ‘AstraZeneka’ i ‘Oksford’ su hteli da i tu malu verovatnoću eliminišu pa su uveli ovaj majmunski adenovirus. Međutim, vidim da su oni sada raspoloženi za saradnju međusobno, da su potpisali neki ugovor gde će ispitivati da li je efikasnost veća ako se kombinuju vakcina i revakcina, da bude jedna ‘Oksfordova’, a jedna ruska. Tako da može da se desi da kombinacija te dve daje još bolju zaštitu od bilo koje od njih pojedinačno. Drago mi je da postoji ta saradnja i može da se desi da dobijemo novi momenat korisnosti i efikasnosti, da poraste ukoliko primate jednu vakcinu, a drugu revakcinu. Još ćemo to ispratiti.“
A koji je treći tip vakcine?
„To su američke vakcine, ‘Fajzerova’ i ‘Modernina’. One su pravljene na potpuno novom principu gde se RNK virusa ubrizgava u organizam. A šta je princip dejstva? Ovde ne unosite virus, atenuiran ili virus dodat na drugi virus, nego unosite samo deo genoma virusa. Izdvojili ste iz virusa samo onaj deo njegovog genoma koji kontroliše sintezu proteina kojim se on vezuje za vašu ćeliju, a na šta organizam pravi zaštitu. Da budem jasan, izdvojili su samo onaj deo virusa koji kontroliše sintezu one ’ruke’ ili ’ključa’ kojom se virus hvata. Poenta je u tome što se nama ubaci ne virus nego samo podaci koje ćelija koristi kao da su njeni i ona počinje da proizvodi sama taj deo virusa. A onda druge ćelije prepoznaju taj deo virusa kao opasnost, tako da vi sada imate i napadača i odbrambenog igrača. Sama ta plastična slika govori o mogućoj alergijskoj reakciji, odnosno o autoimunoj bolesti. Jer vi sami sebe napadate. Sam organizam jedne ćelije koje proizvode nešto što ne treba, a druge ćelije se bore protiv tog nečeg što proizvode te druge vaše ćelije. To je bio razlog zašto na toj platformi, na tom principu do sada nije registrovana nijedna vakcina. Znači ne postoji nijedna humana vakcina koja je registrovana i koja se daje a koja radi na ovom principu koji sam sada objasnio. Zato što se uvek pojavljivao problem alergijskih reakcija i autoimune bolesti. Odmah da se ogradim, nije ovo traktat protiv ‘Fajzerove’ vakcine i ‘Modernine’. Čvrsto verujem da su ogroman novac koji su upumpale države iz sopstvenih budžeta u njihove fondove za istraživanje i planiranje, oni iskoristili da neki način eliminišu opasnost od alergijskih reakcija i od autoimunih bolesti i da i te vakcine mogu da budu efikasne. Tako da treba to propratiti. Ali, nije trenutak da napadamo, pljujemo bilo koju vakcinu. Svakako su u pitanju dobre namere i država i tih kompanija i sigurno su prošle sve moguće kontrole. Siguran sam da tu ima i nekih tehničkih rešenja koja možda neće nikada ni objaviti jer su proizvođačka tajna. Možda im se i na tome zasniva njihova posebnost, ja to ne znam. Ali gledaćemo rezultate. Ako je cena dobre zaštite zdravlja ta što imate rizik da možete da dobijete alergiju koju će vam brzo rešiti, a da ste ipak vakcinisani, onda to nije tako skupo.“
-
- Banned
- Postovi: 11255
- Pridružio se: 14 Jan 2012, 23:20
- Garaža: Seat Leon 1.2 TSI 2017
- Lokacija: Beograd
Re: Dobro veče
Da li neko zna koja je minimalna zakonska dioptrija za dobijanje vozacke? Nikako da pronadjem neku zvanicnu informaciju.
- nuk
- Postovi: 7607
- Pridružio se: 13 Jan 2012, 08:49
- Garaža: Renault Espace 2.0dCi
- Lokacija: Ns
- Kontakt:
Re: Dobro veče
Pojasni šta je pitanje tačno?
Sent from my Redmi Note 8 Pro using Tapatalk
Sent from my Redmi Note 8 Pro using Tapatalk
Re: Dobro veče
Ja mislim da nije bitna dioptrija, već koliko vidiš sa tom dioptrijom.
A ovo kaže pravilnik...
A ovo kaže pravilnik...
https://www.pravno-informacioni-sistem. ... 1/83/1/reg2) стања и обољења органа вида:
(1) некоригована или коригована оштрина вида у збиру на оба ока мора износити минимално 0,6 с тим да боље око мора имати минималну видну оштрину 0,5 и да је видно поље за свако око најмање 120 степени ширине у хоризонталној осовини и без апсолутних скотома у централном видном пољу у ширини од 20 степени од централне тачке фиксације,
(2) када се користи само једно око некоригована или коригована минимална оштрина вида мора бити 0,6 уз услов да је ширина видног поља најмање 140 степени у хоризонталној осовини и без апсолутних скотома у централном видном пољу у ширини од 30 степени од централне тачке фиксације,
(3) одсуство других обољења и стања органа вида која ремете функције вида за безбедно управљање моторним возилом у саобраћају;
- shandu90
- Postovi: 12315
- Pridružio se: 22 Jan 2016, 23:13
- Garaža: Opel Astra J 1.4 Turbo
- Lokacija: Novi Sad
Re: Dobro veče
Nema ogranicenja. Meni se svakako vremenom povecava, prosli put sam bio na -3,25. Problem je sto ja te tabele napamet znam, ceo zivot gledam u to i mogu da peocitam i ono sto ne vidim
Sent from my iPhone using Tapatalk
Sent from my iPhone using Tapatalk