Dobro veče
Re: Dobro veče
I u mom komsiluku konacno dosla F1
Re: Dobro veče
Sent from my SM-G770F using Tapatalk
Re: Dobro veče
Da to za Max Verstappen-a Inace Holandjani obozavaju F1 ...
https://www.nhnieuws.nl/nieuws/253782/a ... 3-voor-max
https://www.nhnieuws.nl/nieuws/253782/a ... 3-voor-max
Re: Dobro veče
Mada su malo besni što nema povraćaja para sa prošlonedeljne trke.
Najgore je svađati se sa budalom. Prvo te spusti na svoj nivo, a onda te dotuče iskustvom...
Re: Dobro veče
1998.
Najgore je svađati se sa budalom. Prvo te spusti na svoj nivo, a onda te dotuče iskustvom...
Re: Dobro veče
vreme lepih automobila
Re: Dobro veče
ljuba je napisao:Da to za Max Verstappen-a Inace Holandjani obozavaju F1 ...
https://www.nhnieuws.nl/nieuws/253782/a ... 3-voor-max
Sent from my SM-G770F using Tapatalk
Re: Dobro veče
Mi smo 2019 išli da gledamo F1 u Špielberg, ogromna većina publike iz NL. Uredno dress code, narandžaste majice.
Re: Dobro veče
u ono vreme kad sam ja isao da gledam f1 uglavnom se crvenele tribine, sad retko da se vidi crvena majica, sem kad se vozi u italiji
Re: Dobro veče
Holandski sistem - protest protiv zabrane festivala sa demonstracijama kao da si na festivalu Odnosno takve festivale ne mogu da zabrane jer su demostracije A izvodjaci iznervirani dzabe izvode ...
https://nos.nl/artikel/2397391-opnieuw- ... tenbranche
Iz Amsterdama
od danas iz Laidena - studenskog grada
od pre 2 nedelje
PS: Pricali su jos pre 2 nedelje kada su se odrzale prve demostracije i posle F1 Grand Prija u Zaandvoortu kako ce skociti broj zarazenih - ali nista ... U Amsterdamu samo kukaju kako je previse ljudi doslo - kazu od par desetina hiljada na vise ... Pa dzabe festival - sta bi covek vise hteo ...
https://nos.nl/artikel/2397391-opnieuw- ... tenbranche
Iz Amsterdama
od danas iz Laidena - studenskog grada
od pre 2 nedelje
PS: Pricali su jos pre 2 nedelje kada su se odrzale prve demostracije i posle F1 Grand Prija u Zaandvoortu kako ce skociti broj zarazenih - ali nista ... U Amsterdamu samo kukaju kako je previse ljudi doslo - kazu od par desetina hiljada na vise ... Pa dzabe festival - sta bi covek vise hteo ...
Re: Dobro veče
Bravo Holandjani
Re: Dobro veče
Najgore je svađati se sa budalom. Prvo te spusti na svoj nivo, a onda te dotuče iskustvom...
- srdjanyo
- Postovi: 3258
- Pridružio se: 12 Okt 2014, 11:44
- Garaža: Škoda Fabia Combi 1.9 TDI
- Lokacija: Novi Sad
- Kontakt:
Re: Dobro veče
Sad gledam SAT plus. Intervju Rimca I kaže Mate da uskoro kreće 2. faza posle potpune elektrifikacije autoindustrije I neku "Novu mobilnost" i "mobility as service". Znači bez mogućnosti kupovine vozila, samo iznajmljivanje.
Sreća, pa živimo u Srbiji.
Послато са Mi Note 10 Lite помоћу Тапатока
Sreća, pa živimo u Srbiji.
Послато са Mi Note 10 Lite помоћу Тапатока
Re: Dobro veče
To i nije lose, bar ne ovde na zapadu. Dodje mu kao sto su sada svi veci poslovni sistemi Software As A Service, tj ne kupujes aoftver, vec placas njegovo koriscenje.
Ionako je vecina dobrih novih auta ovde na lizing, retko ko iskesira 50 60k, a da menja auto svake 3 ili 4 godine.
Sa druge strane, ti auti kada se skinu sa lizinga, idu nama po oglasima, tako da koncept posedovanja ostaje za poöovnjake verovatno.
Sent from my iPhone using Tapatalk
Ionako je vecina dobrih novih auta ovde na lizing, retko ko iskesira 50 60k, a da menja auto svake 3 ili 4 godine.
Sa druge strane, ti auti kada se skinu sa lizinga, idu nama po oglasima, tako da koncept posedovanja ostaje za poöovnjake verovatno.
Sent from my iPhone using Tapatalk
Re: Dobro veče
(koga mrzi sve da čita, glavna stvar je posle ------- )
Softver je oduvek tako funkcionisao - ono što se kupuje je pravo-licenca za korišćenje. Da li je plaćena neka dodatna mala suma da on bude isporučen na fizičkom medijumu i koja je vrsta medijuma izabrana (to pitanje danas više nije aktuelno, ali jeste bilo u prošlosti) nema nikakve veze sa cenom (korišćenja) softvera. U tom smislu, softver se ne poseduje, jer posedovanje nema svrhe bez upotrebe. Licenca je malo kompeksnija kod softvera koji se isporučuje kao izvorni kod, koji korisnik sam može da proučava i menja.
Sve je to u pravnom smislu savladano još 1950. i 1960-ih godina sa mainframe računarima, pa onda 1970-ih sa "minicomputer"-ima (veličine današnjeg dvokrilnog frižidera), da bi se 1980-ih i pojavom kućnih računara malo zakomplikovalo. Odjednom su se pojavili milioni računara, a samim tim je i pitanje piraterije (jedan plati licencu, mnogo njih koristi) postalo aktuelnije. Piraterija naravno nije u redu ni sa pravnog ni sa moralnog aspekta, ali su i proizvođači (npr. Microsoft) često stavljali nerazumne i nepotrebne klauzule u ugovor o licenciranju - na primer, da licenca nije prenosiva, pa pravo na korišćenje ima samo prvi kupac softvera, a on ga dalje ne može ustupiti/prodati drugome.
Ok, ok, da ne dužim - poenta priče je da "licenciranje" ima smisla za nematerijalni entitet kao što je softver, ali mislim da je potpuno neadekvatno za fizičke stvari.
-------
Ljudi žele da kupe uređaj i da ga u punom smislu poseduju. To uključuje i rastavljanje, modifikaciju, dalju prodaju i - vrlo bitno - pravo da ga sami popravljaju. Upravo oko ovog poslednjeg ("right to repair") se digla velika frka, ne samo zbog firmi kao što je Apple (čije telefone i onako brzo bacamo da bismo kupili sledeći model, mada bi ipak bilo korektno da "licenca" dozvoljava da nam neko zameni bateriju), već i firmi kao što je John Deere, koji je u traktore počeo da ugrađuje "zaštite" koje onemogućavaju da ih vlasnik sam popravlja, čak i kada je to moguće.
Ako nekog zanima, evo jednog teksta o toj temi, sa sajta američkog (de-facto svetskog) udruženja elektro inženjera (IEEE): https://spectrum.ieee.org/why-we-must-f ... lectronics
Ja lično mislim da je model ok ako se radi o skupim specijalizovanim uređajima (uostalom, IBM je 1950-ih i 1960-ih iznajmljivao, a vrlo retko prodavao kompjutere), ali je potpuno pogrešan kada je reč o uređajima široke potrošnje. Sada se već priča da ne samo da nećemo posedovati automobile, već ni kuće, niti bilo šta drugo. Zvuči vrlo distopično i preteće. Ljudi vole da poseduju stvari, i mislim da ovakve glupe ideje neće uspeti.
Softver je oduvek tako funkcionisao - ono što se kupuje je pravo-licenca za korišćenje. Da li je plaćena neka dodatna mala suma da on bude isporučen na fizičkom medijumu i koja je vrsta medijuma izabrana (to pitanje danas više nije aktuelno, ali jeste bilo u prošlosti) nema nikakve veze sa cenom (korišćenja) softvera. U tom smislu, softver se ne poseduje, jer posedovanje nema svrhe bez upotrebe. Licenca je malo kompeksnija kod softvera koji se isporučuje kao izvorni kod, koji korisnik sam može da proučava i menja.
Sve je to u pravnom smislu savladano još 1950. i 1960-ih godina sa mainframe računarima, pa onda 1970-ih sa "minicomputer"-ima (veličine današnjeg dvokrilnog frižidera), da bi se 1980-ih i pojavom kućnih računara malo zakomplikovalo. Odjednom su se pojavili milioni računara, a samim tim je i pitanje piraterije (jedan plati licencu, mnogo njih koristi) postalo aktuelnije. Piraterija naravno nije u redu ni sa pravnog ni sa moralnog aspekta, ali su i proizvođači (npr. Microsoft) često stavljali nerazumne i nepotrebne klauzule u ugovor o licenciranju - na primer, da licenca nije prenosiva, pa pravo na korišćenje ima samo prvi kupac softvera, a on ga dalje ne može ustupiti/prodati drugome.
Ok, ok, da ne dužim - poenta priče je da "licenciranje" ima smisla za nematerijalni entitet kao što je softver, ali mislim da je potpuno neadekvatno za fizičke stvari.
-------
Ljudi žele da kupe uređaj i da ga u punom smislu poseduju. To uključuje i rastavljanje, modifikaciju, dalju prodaju i - vrlo bitno - pravo da ga sami popravljaju. Upravo oko ovog poslednjeg ("right to repair") se digla velika frka, ne samo zbog firmi kao što je Apple (čije telefone i onako brzo bacamo da bismo kupili sledeći model, mada bi ipak bilo korektno da "licenca" dozvoljava da nam neko zameni bateriju), već i firmi kao što je John Deere, koji je u traktore počeo da ugrađuje "zaštite" koje onemogućavaju da ih vlasnik sam popravlja, čak i kada je to moguće.
Ako nekog zanima, evo jednog teksta o toj temi, sa sajta američkog (de-facto svetskog) udruženja elektro inženjera (IEEE): https://spectrum.ieee.org/why-we-must-f ... lectronics
Ja lično mislim da je model ok ako se radi o skupim specijalizovanim uređajima (uostalom, IBM je 1950-ih i 1960-ih iznajmljivao, a vrlo retko prodavao kompjutere), ali je potpuno pogrešan kada je reč o uređajima široke potrošnje. Sada se već priča da ne samo da nećemo posedovati automobile, već ni kuće, niti bilo šta drugo. Zvuči vrlo distopično i preteće. Ljudi vole da poseduju stvari, i mislim da ovakve glupe ideje neće uspeti.
Ђенерал Јанковић