Re: Vazduhoplovi
Poslato: 24 Okt 2012, 18:59




ja bih na svim avionima/kamionima/autobusima pravio ovako nesto


Evo mozda boljeg odgovora, odlican tekst sa Tango 6snork napisao:Kako ti se čini ova najava kupovine Airbusa za JAT?
Pa dobro, 20 % nije malo.zuzazu napisao:A 320 NEO. Magarci samo vide manju potrosnju (20%). Za ostalo su slepi. Al sila Boga ne moli, pa se tako i ponasaju. Mozda tu i ima neke racunice, ja ne znam.
Hvala! Pročitao sam tekst i prilično je zabrinjavajući. Čak i da Emiraćani hoće da ulažu novac u naše firme, brinu me političke posledice takve saradnje. Lično bih pre sarađivao i sa najgorim neprijateljima sa Zapada, nego sa raznim Turcima i Arapima.zuzazu napisao: Evo mozda boljeg odgovora, odlican tekst sa Tango 6
http://tangosixblog.com/2012/10/24/1001 ... 1481237582
prelet se naplacuje po duzini rute i tonazi aviona ( koja se tacno racuna ne znam, moguce ova koju si vec spomenuo )...zuzazu napisao:1 galon je 3,2 USD
u toni ımas 32 galona
avion na sat za oba motora trosi 2,4 tone
Koliki deo ukupnih troskova je gorivo, ne znam
Placa se sve, najvise uzima aerodrom za usluge landing i handling.
Landing se placa po max tezini aviona za poletanje (meri se hiljadama dolara)
Handling u zavisnosti od zadrzavanja, parking pozicije i toga da li su na avion prikljuceni aviomost, agregat za struju, agregat za vazduh, koje je doba dana, koliko ekipa opsluzuje avion, da li te izgurava push-back...
Prelet ide po duzini rute u toj zemlji i broju promenjenih sektora (valjda je tako)
Svaki detalj se naplacuje - npr. dodatak za nocno tankovanje goriva je 70 evra na regularnu cenu usluge punjenja goriva.
Cena posade.
Cena najma aviona po satu (ako je lizovan) - 737 je pre krize bio 2400 usd na sat.
Cena potrosnih delova (gume, ulje, blokovi za bremze...)
İ sada neko pocne da pametuje da low cost kompanije prave profit od prodaje putnickih karata...
zuzazu napisao: Placa se sve, najvise uzima aerodrom za usluge landing i handling.
Landing se placa po max tezini aviona za poletanje (meri se hiljadama dolara)
Handling u zavisnosti od zadrzavanja, parking pozicije i toga da li su na avion prikljuceni aviomost, agregat za struju, agregat za vazduh, koje je doba dana, koliko ekipa opsluzuje avion, da li te izgurava push-back...
Prelet ide po duzini rute u toj zemlji i broju promenjenih sektora (valjda je tako)
Svaki detalj se naplacuje - npr. dodatak za nocno tankovanje goriva je 70 evra na regularnu cenu usluge punjenja goriva.
Cena posade.
Dakle teško neko može koristiti aviokompaniju za pranje novca kad tu za svaki dinar prihoda ili investiranja moraš imati debelo pokriće. Nevezano za ovo kod nas se taj termin često meša sa terminom ispumpavanje novca.1. Шта је прање новца?
Прање новца је процес прикривања незаконитог порекла новца или имовине стечених криминалом. У случајевима када је имовинска корист стечена извршењем кривичног дела, криминалац или организована криминална група, траже начин да користе стечени новац или имовину тако да својим активностима не привлаче пажњу надлежних органа. Стога врше читав низ трансакција са крајњим циљем да се наведени новац или имовина прикажу као законито стечени. Новац у овом процесу често мења свој облик и пребацује са једног на друго место.
2. Како се новац пере?
Прање новца је процес који се може поделити у три основне фазе, с тим што треба имати у виду да је ова подела на фазе ипак теоријског карактера, те да се у пракси оне каткада преклапају или неке од њих пак изостају.
Прва фаза је прекидање директне везе између новца и незаконите активности којом је стечен и назива се фазом «улагања». У фази улагања, незаконито стечен новац се уводи у легалне финансијске токове. Много је начина на који се то може остварити. Један од начина је да се готовина прибављена криминалним пословима уплаћује на банковне рачуне, најчешће под изговором неке регуларне делатности где се плаћање углавном врши у готовом новцу, као што су на пример ресторани, комисиони, бутици итд. Уколико се готовина помеша са приходима законитог пословања смањује се могућност брзог откривања «прљавог» новца. Друга могућност је оснивање лажне или «фантомске» фирме која не послује већ служи искључиво за полагање «прљавог новца». Даље, велике суме новца се могу уситнити и полагати на рачуне у износима мањим од законског цензуса или износима који нису сумњиви и нису предмет пријављивања надлежним органима. Новац се може пребацивати и у готовини у државе које немају јаке системе за спречавање прања новца и тамо полагати на рачуне код банака и других финансијских институција. У јавности је добро познат појам пребацивања новца у «коферима».
Tokom 90-tih je tadasnja vlast za vreme sankcija upravo koristila drzavnu JAT kompaniju da bi iznosila novac u koferima na Kiparftj napisao:
Dakle teško neko može koristiti aviokompaniju za pranje novca kad tu za svaki dinar prihoda ili investiranja moraš imati debelo pokriće. Nevezano za ovo kod nas se taj termin često meša sa terminom ispumpavanje novca.