Re: Chip-tuning
Poslato: 10 Okt 2012, 19:04
Periferija oko motora tipa interkuler ili turbina nije ono kriticno sto limitira efekat koji motor moze da postigne. To se lako zameni.
Problem je sa komorom sagorevanja i njenim termickim limitima, sa ventilima i njihovim hladjenjem, sa sistemom podmazivanja i hladjenja i slicno.
Fabrike koje prave motore u milionskim serijama teze unifikaciji sto je vise moguce jer to donosi vecu zaradu po komadu.
Neretko familije motora sa 4,5,6 ili vise cilindara koriste identicni klipni mehanizam, lezajeve, i mnoge delove prosto dele.
Lada je imala motore 4 razlicite zapremine sa 90+% zajednickih identicnih delova koji su napravljeni u blizu 30 miliona komada zbirno.
VW slicno je imao benzinac i dizel sa istim blokom prakticno (Golf1 i Audiji tog doba) kao resenje.
Jeftinije je prigusiti neki motor nekom metodom blokade nego razvijati novi motor sa nekim novim i drugacijim delovima a uz manju seriju.
Honda je imala 1.4 atmo benzinac u verziji 75 i verziji 90KS koji su prakticno isti osim u blokadi na usisu.
Kod takvih serija motora koji su iznutra isti i trpe ista opterecenja (ista konstrukcija, isti materijal) moze bez brige da se motor manje snage podigne do nivoa najjaceg bilo samo zamenom mapa bilo jos nekom zamenom/ skidanjem fizicke blokade dela koji je namerno usko grlo.
Ali kada se dodje do te faze i snage koju je vec postigla fabrika + neka mala margina dalje podizanje snage postaje sve skuplje i zahtevnije.
Svaki motor je prica za sebe i neki mogu lakse, jeftinije i bolje da izdrze tjuning a neki su fabricki na samom limitu tj nema univerzalnog pravila.
Slicno kao sa motorima proizvodjaci odavno rade i sa elektrikom. Postave kablovsku mrezu univerzalno za model sa svim opcijama a onda ugrade samo ono sto je poruceno ili sto spada u neki paket opreme.
Unifikacija i ekonomija obima donosi velike ustede po pravilu.
Problem je sa komorom sagorevanja i njenim termickim limitima, sa ventilima i njihovim hladjenjem, sa sistemom podmazivanja i hladjenja i slicno.
Fabrike koje prave motore u milionskim serijama teze unifikaciji sto je vise moguce jer to donosi vecu zaradu po komadu.
Neretko familije motora sa 4,5,6 ili vise cilindara koriste identicni klipni mehanizam, lezajeve, i mnoge delove prosto dele.
Lada je imala motore 4 razlicite zapremine sa 90+% zajednickih identicnih delova koji su napravljeni u blizu 30 miliona komada zbirno.
VW slicno je imao benzinac i dizel sa istim blokom prakticno (Golf1 i Audiji tog doba) kao resenje.
Jeftinije je prigusiti neki motor nekom metodom blokade nego razvijati novi motor sa nekim novim i drugacijim delovima a uz manju seriju.
Honda je imala 1.4 atmo benzinac u verziji 75 i verziji 90KS koji su prakticno isti osim u blokadi na usisu.
Kod takvih serija motora koji su iznutra isti i trpe ista opterecenja (ista konstrukcija, isti materijal) moze bez brige da se motor manje snage podigne do nivoa najjaceg bilo samo zamenom mapa bilo jos nekom zamenom/ skidanjem fizicke blokade dela koji je namerno usko grlo.
Ali kada se dodje do te faze i snage koju je vec postigla fabrika + neka mala margina dalje podizanje snage postaje sve skuplje i zahtevnije.
Svaki motor je prica za sebe i neki mogu lakse, jeftinije i bolje da izdrze tjuning a neki su fabricki na samom limitu tj nema univerzalnog pravila.
Slicno kao sa motorima proizvodjaci odavno rade i sa elektrikom. Postave kablovsku mrezu univerzalno za model sa svim opcijama a onda ugrade samo ono sto je poruceno ili sto spada u neki paket opreme.
Unifikacija i ekonomija obima donosi velike ustede po pravilu.