Pet koraka za upis kuće u katastar
http://www.blic.rs/Vesti/Ekonomija/4067 ... u-katastar
Upis stambenih objekata u katastar nepokretnosti može se učiniti u pet koraka. Ali, do sada je to uradilo malo građana, jer proces koče urbanisti. Na dokaz da objekat nije izgrađen na javnoj površini, građani čekaju i po pet meseci, deset puta duže nego što to predviđa zakonski rok, kažu za “Blic” u Ministarstvu građevinarstva i urbanizma.
Građani koji nisu podneli zahtev za legalizaciju do 11. marta 2010. imaju rok do kraja marta 2014. da podnesu zahtev za upis objekata u katastar nepokretnosti. Vlasnici objekta prvo moraju da se obrate katastru i to na teritoriji gde se objekat nalazi. Potom treba da angažuju geometra koji će sačiniti skicu objekta, zapisnik o uviđaju i specifikaciju. Potrebno je imati i dokaz o svojini, a to može da bude izvod iz javne knjige ili bilo koja druga privatna ili javna isprava. Sve to košta oko 100 evra.
- Postupak upisa u katastar može, međutim, odužiti lokalni urbanista koji treba da pribavi dokaz da objekat nije izgrađen na površinama javne namene ili u zoni kulturnog i prirodnog dobra. Ovaj dokument je besplatan, a od urbaniste ga, po službenoj dužnosti, traži katastar. Rok za njegovo izdavanje je 15 dana, ali se na njega u praksi zbog velikog broja zahteva čeka i po nekoliko meseci - kaže Aleksandra Damnjanović, pomoćnik ministra za građevinu.
Urbanisti: Poštujemo rokove
Milan Vuković, sekretar Sekretarijata za urbanizam, kaže da katastre u zakonskom roku obaveštavaju o tome da li se objekti nalaze na javnim površinama. Kako tvrdi za “Blic”, ovo važi za teritoriju Beograda gde je Sekretarijat nadležan nad deset centralnih opština, ali to ne može da tvrdi i za teritoriju Mladenovca, Sopota, Barajeva... gde su nadležna tamošnja odeljenja za urbanizam.
Direktor Zavoda Zoran Krejović navodi da su od aprila ove godine, izdali 6.500 rešenja o upisu u katastar. Tako mali broj (procenjuje da je u Srbiji 1,3 miliona bespravno sagrađenih objekata) opravdava kočenjem urbanista, ali i činjenicom da su mnogi objekti na zemlji koja se vodi na više vlasnika.
- Bilo je slučajeva da se strankama govori da se zakoni stalno menjaju, te da odustanu od upisa u katastar. Tako sam u prethodna dva dana smenio rukovodioce u Požarevcu, Beočinu, Karlovcima, na Zvezdari i Paliluli - kaže Krejović i dodaje da se na ovim opštinama na rešenje o upisu u katastar čekalo i po pet meseci.
M. Radinović iz Novog Sada upisivao je kuću od 70 kvadrata.
- Sakupljanje dokumenata nije bio problem, kuća i zemlja su se vodili na mene. Na rešenje sam, međutim, čekao pola godine, uz obrazloženje službenika da imaju dosta zaostalih predmeta - kaže Radinović.
Upisom u katastar svoju nekretninu možete da stavite pod hipoteku i prenesete na decu. Nezvanično se može čuti da bankari ovako upisane objekte ne prihvataju za hipoteku, ali i da se to odnosi samo na nepokretnosti izgrađene na tuđem zemljištu. Objekte upisane u katastar možete i prodati, ali je potrebna potvrda da je plaćena naknada za građevinsko zemljište. Ona se u Beogradu kreće od 4.000 do 30.000 dinara po kvadratu.
Građani koji upišu objekat u katastar moraće da plaćaju porez na imovinu. U Poreskoj upravi kažu da mnoge građane imaju u evidenciji, ali da su svi dužni da sami podnesu prijavu. Plaćanje je moguće u četiri godišnje rate, a visina poreza zavisi od odluka lokalnih samouprava.