Darko napisao: 29 Avg 2021, 12:28
Niko do sad nije pojasnio da li je jaca zastita prelezan kovid ili vakcina. Bukvalno se moze procitati da je prirodna infekcija jaca 10x kao i obrnuto za vakcinu. Kao i da li posle prelezane bolesti treba primiti jednu, dve ili tri vakcine. U nekim zemljama savetuju jednu. Kod nas moze i tri.
Darko, to je zato što se još ne zna. Virus je nov i, što je nagore, brzo mutira, pa se može desiti da "stara" antitela (bilo da su stečena prirodno ili vakcinom), više ne pružaju zaštitu. Takođe, nivo antitela uvek brže ili sporije opada tokom vremena. S druge strane, preležana bolest stvara mnogo više od antitela, objašnjavali su imunolozili da postoji više vrsta imuniteta u organizmu, neke "ćelije pamćenja", itd (nisam stručan, a i ne sećam se detalja), pa bi preležana bolest trebalo da bude "kompletniji" način sticanja imuniteta od vakcine.
Za klasične, nemutirajuće virusne bolesti se znalo: npr. ko preleži (bolje rečeno preživi) boginje ili zauške, ne može više da oboli od njih.
Za grip, koji slično koroni stalno mutira (pogledaj koliko samo sojeva "ptičije" varijante postoji:
https://en.wikipedia.org/wiki/Avian_influenza#Subtypes ), se svakog leta, za narednu jesen/zimu pravi sezonska vakcina prema sojevima koji su tada izazivali lokalne epidemije na suprotnoj Zemljinoj polulopti na kojoj je bila zima.
Ako oboliš od gripa, možeš biti siguran da nećeš ponovo iste godine. Verovatno ni sledeće. U praksi ni 4-5 godina. Teško je napraviti statistiku, jer se naravno nisu radili testovi, pa ljudi ni ne znaju kada su imali pravi grip, kada neku prehladu ili drugu viremiju. Ja, za 40 godina života, verujem da sam tri puta imao pravi grip (ono sa bolom u mišićima i visokom temperaturom).
Za grip je bilo prosto odlučiti ko treba da se vakciniše: medicinski radnici i druge struke koje su stalno u kontaktu sa ljudima, a od ostale populacije hronični bolesnici i stari, jer oni mogu u određenom procentu od gripa i da umru.
Problem sa koronom je što u određenom broju slučajeva dolazi do burne reakcije, naglog pogoršanja stanja i smrti kod mladih i zdravih osoba. To je ono što je napravilo haos i paniku u celom svetu. Kao što sam već ranije napisao, po meni bi prioritet nauke trebalo da bude kako otkriti takve ljude, da bi se mogli adekvatno zaštiti. Ne panično rokati vakcinu celokupnoj populaciji, jer to na duže staze, kod brzo mutirajućeg i "leaky" virusa, nije dobro. Šekler to pokušava da kaže, ali shvata o kakvoj je histeriji u svetu reč, pa to radi pažljivo da ga ne linčuju kao anti-vaksera.

O ceni i ukupnom uticaju na ekonomiju i ljude (posebno njihovo mentalno zdravlje) stalnog testiranja, uslovljavanja putovanja, forsiranja vakcinacije cele populacije, izazivanja straha i histerije, da ne govorimo.