Re: Zasto je Srbija tu gde jeste!
Poslato: 28 Okt 2014, 10:45
U javnom sektoru vecina je neradnika, a to je i srz problema. Vecina je zaposlena bez adkevatnih kvalifikacija, nasilno (van redovne procedure na trzistu rada) preko inih veza i korupcije, jedan dobar broj se samo vodi na papiru da su radnici a uopste i ne dolaze na posao niti imaju sta da rade.
Zaista je realna situacija da bi vecina morala bitno da promeni navike i da se ubrzano dokvalifikuje za poslove koji postoje na trzistu i koji su potrebni privredi.
Ti sto budu otpusteni bice u identicnom polozaju kao i svih ostalih 90% gradjana koji na trzistu pronalaze svoju poziciju za rad adekvatno potrebi za takvim radom. Dobice socijalnu pomoc, minimalac, isto kao sto dobijaju svi ostali radnici koji izgube nedrzavni posao.
Ono sto znam sto je Nemacka uradila zadnjih 20tak godina:
Nemacka drzava se nije kao osnovno bavila monetarnnim podesavanjima, niti devalvacijama EURa niti revalvacijama. Glavno je bila strukturna reforma sisitema, Proces je zapoceo pre uvodjenja eura i nevezano za novac uopste.
Neki elelemnti koji se mogu primetiti.
- ogranicili socijalnu pomoc u smislu potencijalnih korisnika i smanjili iznos novca da bi nerad bio manje atraktivan
-reformisali trziste rada, uveli nova pravila i mogucnosti zaposljavanja
- uveli regulisani uvoz radne snage, pre svega strucne po posebnim stimulativnim programima zaposljavanja.
- prilagodili radnu nedelju realnim ekonomskim zahtevima, smanjili broj radnih sati u mesecu
- snizlili eskontnu stopu i time podrzali ulaganja investitora, odmah na samom pocetku krize u vreme kada su Grcka i Srbija (dobri primeri) maksimalno razbacivali novac uz besomucno uzminjae kredita).
- Nemakca nema porez na nekretnine (protivustavan je porez po odluci Suda) ni na sve nacine se podstice izgradnja narocito u gradjevinsku industriju
- nemacka drzava je izmenila komplpet energetski okvir i omogucila privredi jeftinije energente. Bitan deo tog plana je ulazak nemacke drzave i izgradnja Severnog Toka. Pokrenut proces napistanja nuklearki i ozbiljno uvodjenje obnovljivih izvora energije.
- veoma efikasno sproveden program energetski efikasne rekonstrukcije zgradarstva uz drzavni namenski program subvencija
- javna preduzeca je nemacka restruktuirala sa ciljem povecanja efikasnosti.
-nemacka je prodala skoro komplet celicnu industriju i odustala od neodrzivih megalomanskih projekata kao sto je kod nas Zelezara Smederevo.
- nemacka promovise domaci turizam kao nesto sto je dobro za ekonomiju kroz javne medijske kampanje
- nemacka je osmislila i sprovela obiman program reforme auto industrije, u okviru toga izvucen je iz bankrota VAG a program subvencija potrosnje nemackih automobila je pomogao i svim ostalim proizvodjacima i vezanim delatnostima
- nemacka drzava je bukvalno iz likvidacije izvukla Opel
- IGM sindikat je kao sto normalni realni ljudi shvataju prihvatio smanjenje plata dok se ne uspostavi balans, i otpustanja radnika koji su visak.
- nemacki sistem organizacije je zasnovan na stednji i potrosnji samo onoga sto se realno moze odrzavati
- nemacka bazira razvoj ekonomije na proizvodnji i izvozu, nikako na potrosnji kao osnovnom elementu
- nemacka je sve suprotno uradila od ovih teorija da je neproduktivna potrosnja nesto jako dobro i da je to ono sto povecava obim ekonomije
itd. Slicno ili isto je uradila Holandija, Austrija, Svajcarska, Svedska, Singapur i jos mnoge i sve te zemlje baziraju ekonomiju na principima stednje javne subvencionisane potrosnje (za pojesti i popiti) a povecanju javne investicione potrosnje u sektore energije, infrastrukture i transporta, obrazovanje, gradjevinarstvo. Te zemlje ne uzimaju kredite uz kamate od 12% kao sto radi Srbija nego kada nedostaje para zavrnu slavinu i ne kupuju vise od onoga za sta imaju realnog pokrica.
Zemlje koje su bazirale ekonomiju na potrosnji pozajmljenih kreditnih para a pre svega na uvoznu robu su dospele u probleme.
Italija je jedna od tih, sada primenjuju nemacki model stednje i vec su vidljivi prvi rezultati a pre svega izbegnut je neposredni bankrot. Tek sledi totalna izmena strukture sistema a pre svega javnog sektora.
Kada je Grcka usla u spiralu nekontrolisanog uzimanja kredita da se vrate prethodni krediti moralo je da se reaguje. Izvrseno je ne tako snazno obaranje drzavnih plata, penzija, pozatvarana izmisljena radna mesta u javnim sluzbma i servisima, ekonomija postavljena na temelje i vrlo dobri rezultati su logicna posledica. Grcka vise nije bolesnik i sposobna je da sama sebe prehrani od svog rada.
U Srbiji je zvanicno plata u drzavnpm sektoru ogromnih 39% veca od zarade u privatnom sketoru. Shodno tome potrebno je dovesti u ravnotezu, a to znaci smanjenje plata ne sadasnjih blago 10% nego 30-50% zavisno od toga sta je u pitanju.
Naravno, pre dovodjenja de luxe socijalne pomocii pod nazivom plata u normalno stanje neophodno je da se sredi jos mnogo toga, da se potpuno zatvore izmisljene dotacije, subvencije bez pokrica, fiktivne agencije saveti uprave direktorati i ine sluzbe izmisljene zadnjih 10tak godina.
Mi imamo dupli deficit, platnog bilansa i budzeta a to nije odrzivo i prosto rashodi moraju da se skresu kao prvi korak a onda da se prihodi sakupe iz rasta realnog sektora privrede pre svega kroz rast izvoza roba.
Ovo sadasnje zqamazivanje ociju navodnom stednjom pri cemu je budzet sa jos vecim rashodom nakon rebalansa steti i ovima koji ce dobiti manje novca i onima koji ce za koji mesec morati kroz povecanje poreza jos vise da bude otiman novac za budzetski bunar. Od silne price o poreskoj konsolidaciji a sto podrazumeva i normalizaciju poreza na rad ocigledno nema nista.
Nista zato prodace se EPS i Telekom pa ce se jos koji mesec deliti de luxe socijalna pomoc na fiktivnim radnim mestima uz razbacivanje novcem na sulude donacije, dotacije i ostale nekontrolisane troskove.
Zaista je realna situacija da bi vecina morala bitno da promeni navike i da se ubrzano dokvalifikuje za poslove koji postoje na trzistu i koji su potrebni privredi.
Ti sto budu otpusteni bice u identicnom polozaju kao i svih ostalih 90% gradjana koji na trzistu pronalaze svoju poziciju za rad adekvatno potrebi za takvim radom. Dobice socijalnu pomoc, minimalac, isto kao sto dobijaju svi ostali radnici koji izgube nedrzavni posao.
Ono sto znam sto je Nemacka uradila zadnjih 20tak godina:
Nemacka drzava se nije kao osnovno bavila monetarnnim podesavanjima, niti devalvacijama EURa niti revalvacijama. Glavno je bila strukturna reforma sisitema, Proces je zapoceo pre uvodjenja eura i nevezano za novac uopste.
Neki elelemnti koji se mogu primetiti.
- ogranicili socijalnu pomoc u smislu potencijalnih korisnika i smanjili iznos novca da bi nerad bio manje atraktivan
-reformisali trziste rada, uveli nova pravila i mogucnosti zaposljavanja
- uveli regulisani uvoz radne snage, pre svega strucne po posebnim stimulativnim programima zaposljavanja.
- prilagodili radnu nedelju realnim ekonomskim zahtevima, smanjili broj radnih sati u mesecu
- snizlili eskontnu stopu i time podrzali ulaganja investitora, odmah na samom pocetku krize u vreme kada su Grcka i Srbija (dobri primeri) maksimalno razbacivali novac uz besomucno uzminjae kredita).
- Nemakca nema porez na nekretnine (protivustavan je porez po odluci Suda) ni na sve nacine se podstice izgradnja narocito u gradjevinsku industriju
- nemacka drzava je izmenila komplpet energetski okvir i omogucila privredi jeftinije energente. Bitan deo tog plana je ulazak nemacke drzave i izgradnja Severnog Toka. Pokrenut proces napistanja nuklearki i ozbiljno uvodjenje obnovljivih izvora energije.
- veoma efikasno sproveden program energetski efikasne rekonstrukcije zgradarstva uz drzavni namenski program subvencija
- javna preduzeca je nemacka restruktuirala sa ciljem povecanja efikasnosti.
-nemacka je prodala skoro komplet celicnu industriju i odustala od neodrzivih megalomanskih projekata kao sto je kod nas Zelezara Smederevo.
- nemacka promovise domaci turizam kao nesto sto je dobro za ekonomiju kroz javne medijske kampanje
- nemacka je osmislila i sprovela obiman program reforme auto industrije, u okviru toga izvucen je iz bankrota VAG a program subvencija potrosnje nemackih automobila je pomogao i svim ostalim proizvodjacima i vezanim delatnostima
- nemacka drzava je bukvalno iz likvidacije izvukla Opel
- IGM sindikat je kao sto normalni realni ljudi shvataju prihvatio smanjenje plata dok se ne uspostavi balans, i otpustanja radnika koji su visak.
- nemacki sistem organizacije je zasnovan na stednji i potrosnji samo onoga sto se realno moze odrzavati
- nemacka bazira razvoj ekonomije na proizvodnji i izvozu, nikako na potrosnji kao osnovnom elementu
- nemacka je sve suprotno uradila od ovih teorija da je neproduktivna potrosnja nesto jako dobro i da je to ono sto povecava obim ekonomije
itd. Slicno ili isto je uradila Holandija, Austrija, Svajcarska, Svedska, Singapur i jos mnoge i sve te zemlje baziraju ekonomiju na principima stednje javne subvencionisane potrosnje (za pojesti i popiti) a povecanju javne investicione potrosnje u sektore energije, infrastrukture i transporta, obrazovanje, gradjevinarstvo. Te zemlje ne uzimaju kredite uz kamate od 12% kao sto radi Srbija nego kada nedostaje para zavrnu slavinu i ne kupuju vise od onoga za sta imaju realnog pokrica.
Zemlje koje su bazirale ekonomiju na potrosnji pozajmljenih kreditnih para a pre svega na uvoznu robu su dospele u probleme.
Italija je jedna od tih, sada primenjuju nemacki model stednje i vec su vidljivi prvi rezultati a pre svega izbegnut je neposredni bankrot. Tek sledi totalna izmena strukture sistema a pre svega javnog sektora.
Kada je Grcka usla u spiralu nekontrolisanog uzimanja kredita da se vrate prethodni krediti moralo je da se reaguje. Izvrseno je ne tako snazno obaranje drzavnih plata, penzija, pozatvarana izmisljena radna mesta u javnim sluzbma i servisima, ekonomija postavljena na temelje i vrlo dobri rezultati su logicna posledica. Grcka vise nije bolesnik i sposobna je da sama sebe prehrani od svog rada.
U Srbiji je zvanicno plata u drzavnpm sektoru ogromnih 39% veca od zarade u privatnom sketoru. Shodno tome potrebno je dovesti u ravnotezu, a to znaci smanjenje plata ne sadasnjih blago 10% nego 30-50% zavisno od toga sta je u pitanju.
Naravno, pre dovodjenja de luxe socijalne pomocii pod nazivom plata u normalno stanje neophodno je da se sredi jos mnogo toga, da se potpuno zatvore izmisljene dotacije, subvencije bez pokrica, fiktivne agencije saveti uprave direktorati i ine sluzbe izmisljene zadnjih 10tak godina.
Mi imamo dupli deficit, platnog bilansa i budzeta a to nije odrzivo i prosto rashodi moraju da se skresu kao prvi korak a onda da se prihodi sakupe iz rasta realnog sektora privrede pre svega kroz rast izvoza roba.
Ovo sadasnje zqamazivanje ociju navodnom stednjom pri cemu je budzet sa jos vecim rashodom nakon rebalansa steti i ovima koji ce dobiti manje novca i onima koji ce za koji mesec morati kroz povecanje poreza jos vise da bude otiman novac za budzetski bunar. Od silne price o poreskoj konsolidaciji a sto podrazumeva i normalizaciju poreza na rad ocigledno nema nista.
Nista zato prodace se EPS i Telekom pa ce se jos koji mesec deliti de luxe socijalna pomoc na fiktivnim radnim mestima uz razbacivanje novcem na sulude donacije, dotacije i ostale nekontrolisane troskove.