Lep novinski članak i poučan. Ali majstori su se malo "zaleteli". Zašto?
1. Motor je nesumnjivo imao detonantno sagorevanje. Ali šta je uzrok tome nisu tačno razumeli. Evidentno je da benzin nije imao dovolju oktansku vrednost za ovakav set ap motora, ali da li je to samo do benzina?
2. Dihtung glave je izbio verovatno zbog detonacija ali i zbog pregrevanja elemenata zbog loše podešenosti motora.
3. Motor je pregrevan zbog duvanja u vodeni prostor što je dovelo do žarenja, ribanja i pucanja klipova po obodu.
4. Pucanje pregrada klipa (ležišta karika) je karakterističan kvar za detonantno sagorevanje.
Šta je poenta? Mapa predpaljenja je bila neodgovarajuća, predpaljenje suviše rano, a smeša benzina siromašna, što je idealan uslov za "brener" efekat, koji je sagoreo motor.
Znači, trebalo je probati smanjiti predpaljenje, i pojačati smešu, većom benzinskm diznom. Vraćanjem predpaljenja na kasnije, pada i snaga motora. Tako da smanjenje stepena komperesije, koji i onako nije impresivan, nije bilo neophodno.
I to je ona priča, da sa većom oktanskom vrednosti se ne dobija ništa. Ali sa drugačijom mapom paljenja, dobija se sigurno.
Sredinom 80tih godina prošlog veka, Rusi su napravili elektronski modul paljenja, koji je imao daljinsku komandu, na kojoj se moglo zadavati kasnije paljenje u vožnji u zavisnosti od pojave detonantnog sagorevanja. Ovo je se moglo kupiti na "buvljaku" za crvenu
Recimo, novi motori DMB, počev od Z 101 GTL, imali su povećan stepen kompresije, pa Jugo Tempo 1,1, sa 10° pre GMT, predpaljenje, uništava motor sa našim BMB benzinom. Vraćanjem paljenja na 6-8° detonantno sagorevanje nestaje.
Isti problem je sa TNG, posebno kad je smeša siromašna, jer majstori "zavrću" ventile da manje troši, a predpaljenje podešavaju na "uvo". Ima se kvar kao na ovoj Penti.