Zanimljivi novinski i drugi članci
- Uroš S.
- Postovi: 10988
- Pridružio se: 13 Jan 2012, 01:17
- Garaža: BMW X1 X-Line | Yamaha X-Max 300 TechMax | Polar Forester
- Lokacija: BGD
Re: Zanimljivi novinski i drugi članci
Pa jel moguće da mu nije bilo dosta samo na primer, 50-100 hiljada eura, nego je morao i džip i telefone i pare.... Kakav glupan. Potrebno je znati krasti.
- Sloba
- Site Admin
- Postovi: 10677
- Pridružio se: 06 Jan 2012, 12:03
- Garaža: Ford Fiesta Ecoboost, Mazda CX-30 AWD
- Lokacija: Novi Sad
- Kontakt:
Re: Zanimljivi novinski i drugi članci
Zanimljivosti • 09:16 > 15:51 • 10. 04. 2012. | Tanjug
"Heroina" 11. septembra prevarila Amerikance
Tanja Hed bila je jedna od neprikosnovenih heroina 11. septembra... dok se nije ispostavilo da ona to uopšte nije.

Ipak, postala je glavna junakinja najnovije knjige o terorističkim napadima 11. septembra 2001. i rušenju kula Svetskog trgovinskog centra u Njujorku - prve o tim događijma koja govori o prevari i pokušaju da se iz užasnog napada izvuče lična korist. Robi Fišer i Anđelo Guljielmo su u knjizi "Žena koja nije bila tamo", opisali kako je Tanja Hed godinama lagala javnost da je bila u jednoj od Kula u trenutku napada, kako je postala jedna od najpoznatijih "protagonistkinja" tih događaja - gostujući na televizijama, obilazeći američke univerzitete i sastajući se sa najvišim zvaničnicima Njujorka - i kako su je, na kraju, razotkrili.
Njena priča je počela 2004. godine, kada je preko interneta stupila u kontakt sa Udruženjem preživelih iz napada na Svetski trgovinski centar. Prilikom sastanka sa porodicama nastradalih Hedova je ispričala priču koja nikoga nije mogla da ostavi ravnodušnim, navodi se u knjizi. Na dan napada se, tvrdila je, nalazila u južnoj Kuli STC-a, čekajući lift na 78. spratu. U tom trenutku je u zgradu udario avion koji su preuzeli otmičari. Hedova je kazala da je izgubila svest i da se samo seća da joj je pomogao čovek sa crvenom maramom na glavi, koji je ugasio vatru kojom je bila zahvaćena njena odeća. On je njoj i nekolicini drugih ljudi pokazao put do požarnih stepenica, kojima su uspeli da se spuste u podnožje zgrade i izađu, pre nego što se sve srušilo.
Hedova je na taj način uspela da se spase, što bi bilo ravno čudu, jer je samo 19 ljudi, koji su bili iznad mesta u koje je udario avion, uspelo bezbedno da izađe iz zgrade. Mediji su se odmah zainteresovali za celu priču i ona je gostujući na televizijama kroz suze ispričala potresne detalje o ljudima koji nisu uspeli da izađu: "Kad sam se pridigla i krenula ka stepenicama videla sam umirućeg čoveka, koji mi je rekao svoje ime i pružio venčani prsten da predam njegovoj supruzi. To nikada neću zaboraviti". Javnost je još više bila potrešena kada je rekla da je njen verenik Dejv nastradao u drugoj kuli. Više nije bilo povratka, nesrećna devojka je postala simbol patnje i žrtvovanja koje su podneli Njujorčani tog dana.
Hedova je imenovana za predsednicu Udruženja preživelih u napadu 11. septembra, vodila je građane koji su dolazili u Njujork da obiđu mesto napada Graund ziro, sastajala se sa gradonačelnicima Rudolfom Đulijanijem, Majklom Blumbergom i bivšim guvernernom Njujorka Džordžom Patakijem. "Ono što sam videla nikada neću zaboraviti. Videla sam mnogo smrti i uništenja, ali i nadu da će sve proći", govorila je u obraćanju studentima, na godišnjicama obeležavanja 11. septembra. Medijima je ispričala da je studirala na Harvardu i Stenfordu, te da je radila u kompaniji Meril Linč. Sve se činilo istinito i potresno... A onda je istina počela da izlazi na videlo. Naime, celoj priči je falio samo jedan detalj.
Hedova nikada nije pristala da o poslednjim trenucima pred rušenje Kule priča sa porodicama nastradalih. Uprkos traumama koje bi to moglo da im izazove, porodice su želele da čuju neki detalj od nje, o tome šta su njihovi najdraži poslednje rekli, gde su se nalazili, koga su dozivali. Hedova se godinama pravdala da je za nju previše traumatično da ulazi u detalje, izbegavajući susrete sa porodicama. "Nikada sa nama nije podelila te detalje, uvek je govorila da je previše bolno za nju da o tome govori", priča Alison Krouter, majka Velsa Kroutera, osobe sa crvenom maramom za koga je Hedova ispričala da ju je spasao. Krouter nije preživeo napad i nije bilo nikog ko bi mogao da potvrdi njenu priču. Sve što je govorila počelo je da se ruši kao kula od karata... ili kao njujorške kule.
Kada je naterana da saopšti prezime svog navodnog verenika Dejva, otkriveno je da osoba sa tim imenom jeste nastradala u severnoj Kuli, ali je njegova porodica rekla da on nikada nije bio veren i da nikada nisu čuli za devojku sa tim imenom. Sa Harvarda i Stenforda je saopšteno da Tanja Hed nikada nije studirala na tim fakultetima. Isto je saopštio i Meril Linč: "Tanja Hed kod nas nikada nije radila". U Udruženju preživelih su rekli da nisu mnogo znali o njenom životu pre 11.septembra 2001. godine, pošto im je samo rekla da je ćerka diplomate. Pričala je i da je putovala na Tajland i u Nju Orleans, da pruži pomoć stradalnicima, posle cunamija i uragana Katrina. Da njenim lažima nema kraja, videlo se i iz priče po kojoj je u znak sećanja na svog verenika osnovala Fondaciju za pomoć deci, iako nijedna fondacija sa takvim imenom nije registrovana u Njujorku.
Autori knjige na kraju otkrivaju da je njeno pravo ime Alisija Hed i da u vreme napada na Bliznakinje uopšte nije ni bila u Njujorku, već u Barseloni, gde je živela. "Heroina" 11. septembra 2001. je - ustvari - prvi put došla u Ameriku 2003. godine.
"Heroina" 11. septembra prevarila Amerikance
Tanja Hed bila je jedna od neprikosnovenih heroina 11. septembra... dok se nije ispostavilo da ona to uopšte nije.

Ipak, postala je glavna junakinja najnovije knjige o terorističkim napadima 11. septembra 2001. i rušenju kula Svetskog trgovinskog centra u Njujorku - prve o tim događijma koja govori o prevari i pokušaju da se iz užasnog napada izvuče lična korist. Robi Fišer i Anđelo Guljielmo su u knjizi "Žena koja nije bila tamo", opisali kako je Tanja Hed godinama lagala javnost da je bila u jednoj od Kula u trenutku napada, kako je postala jedna od najpoznatijih "protagonistkinja" tih događaja - gostujući na televizijama, obilazeći američke univerzitete i sastajući se sa najvišim zvaničnicima Njujorka - i kako su je, na kraju, razotkrili.
Njena priča je počela 2004. godine, kada je preko interneta stupila u kontakt sa Udruženjem preživelih iz napada na Svetski trgovinski centar. Prilikom sastanka sa porodicama nastradalih Hedova je ispričala priču koja nikoga nije mogla da ostavi ravnodušnim, navodi se u knjizi. Na dan napada se, tvrdila je, nalazila u južnoj Kuli STC-a, čekajući lift na 78. spratu. U tom trenutku je u zgradu udario avion koji su preuzeli otmičari. Hedova je kazala da je izgubila svest i da se samo seća da joj je pomogao čovek sa crvenom maramom na glavi, koji je ugasio vatru kojom je bila zahvaćena njena odeća. On je njoj i nekolicini drugih ljudi pokazao put do požarnih stepenica, kojima su uspeli da se spuste u podnožje zgrade i izađu, pre nego što se sve srušilo.
Hedova je na taj način uspela da se spase, što bi bilo ravno čudu, jer je samo 19 ljudi, koji su bili iznad mesta u koje je udario avion, uspelo bezbedno da izađe iz zgrade. Mediji su se odmah zainteresovali za celu priču i ona je gostujući na televizijama kroz suze ispričala potresne detalje o ljudima koji nisu uspeli da izađu: "Kad sam se pridigla i krenula ka stepenicama videla sam umirućeg čoveka, koji mi je rekao svoje ime i pružio venčani prsten da predam njegovoj supruzi. To nikada neću zaboraviti". Javnost je još više bila potrešena kada je rekla da je njen verenik Dejv nastradao u drugoj kuli. Više nije bilo povratka, nesrećna devojka je postala simbol patnje i žrtvovanja koje su podneli Njujorčani tog dana.
Hedova je imenovana za predsednicu Udruženja preživelih u napadu 11. septembra, vodila je građane koji su dolazili u Njujork da obiđu mesto napada Graund ziro, sastajala se sa gradonačelnicima Rudolfom Đulijanijem, Majklom Blumbergom i bivšim guvernernom Njujorka Džordžom Patakijem. "Ono što sam videla nikada neću zaboraviti. Videla sam mnogo smrti i uništenja, ali i nadu da će sve proći", govorila je u obraćanju studentima, na godišnjicama obeležavanja 11. septembra. Medijima je ispričala da je studirala na Harvardu i Stenfordu, te da je radila u kompaniji Meril Linč. Sve se činilo istinito i potresno... A onda je istina počela da izlazi na videlo. Naime, celoj priči je falio samo jedan detalj.
Hedova nikada nije pristala da o poslednjim trenucima pred rušenje Kule priča sa porodicama nastradalih. Uprkos traumama koje bi to moglo da im izazove, porodice su želele da čuju neki detalj od nje, o tome šta su njihovi najdraži poslednje rekli, gde su se nalazili, koga su dozivali. Hedova se godinama pravdala da je za nju previše traumatično da ulazi u detalje, izbegavajući susrete sa porodicama. "Nikada sa nama nije podelila te detalje, uvek je govorila da je previše bolno za nju da o tome govori", priča Alison Krouter, majka Velsa Kroutera, osobe sa crvenom maramom za koga je Hedova ispričala da ju je spasao. Krouter nije preživeo napad i nije bilo nikog ko bi mogao da potvrdi njenu priču. Sve što je govorila počelo je da se ruši kao kula od karata... ili kao njujorške kule.
Kada je naterana da saopšti prezime svog navodnog verenika Dejva, otkriveno je da osoba sa tim imenom jeste nastradala u severnoj Kuli, ali je njegova porodica rekla da on nikada nije bio veren i da nikada nisu čuli za devojku sa tim imenom. Sa Harvarda i Stenforda je saopšteno da Tanja Hed nikada nije studirala na tim fakultetima. Isto je saopštio i Meril Linč: "Tanja Hed kod nas nikada nije radila". U Udruženju preživelih su rekli da nisu mnogo znali o njenom životu pre 11.septembra 2001. godine, pošto im je samo rekla da je ćerka diplomate. Pričala je i da je putovala na Tajland i u Nju Orleans, da pruži pomoć stradalnicima, posle cunamija i uragana Katrina. Da njenim lažima nema kraja, videlo se i iz priče po kojoj je u znak sećanja na svog verenika osnovala Fondaciju za pomoć deci, iako nijedna fondacija sa takvim imenom nije registrovana u Njujorku.
Autori knjige na kraju otkrivaju da je njeno pravo ime Alisija Hed i da u vreme napada na Bliznakinje uopšte nije ni bila u Njujorku, već u Barseloni, gde je živela. "Heroina" 11. septembra 2001. je - ustvari - prvi put došla u Ameriku 2003. godine.
- trojanac
- Editor in Chief
- Postovi: 32197
- Pridružio se: 06 Jan 2012, 11:39
- Garaža: KIA Ceed JD 1.4
- Lokacija: Beograd
- Kontakt:
Re: Zanimljivi novinski i drugi članci
Slika Pola Sezana "Dečak u crvenom prsluku", vredna 100 miliona evra, koju su ukrala trojica srpskih državaljana nađena je noćas u Beogradu spektakularnoj akciji SBPOK i Tužilaštva za organizovani kriminal. Kako ekskluzivno saznaje "Blic", vođa ove grupe je Ivan Peković iz Beograda, za kojim su u noćašnjoj poteri učestvovali i specijalni "presretači" saobraćajne policije.
Pol Sezan "Dečak u crvenom prsluku"
Osim Pekovića, uhapšena su još dvojica njegovih saučesnika u Beogradu i Čačku. Kako "Blic" saznaje, jedan osumnjičeni je uspeo da pobegne i za njim se traga.
- Peković je lociran u blizini stadiona Crvene zvezde, i pošto je vozio veoma brz automobil, u poteru za njiim uključeni su presretači. Jurnjava za njim odigrala se duž Ustaničke ulice, do hotela "Radmilovac", a zatim u pravcu Leštana gde su mu dva presretača presekla put na jednom parkingu kada je i uhapšen. On je potom sproveden u prostorije SBPOK-a na saslušanje - kaže izvor "Blica" iz MUP Srbije.
http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/316904 ... tomobilima
Pol Sezan "Dečak u crvenom prsluku"
Osim Pekovića, uhapšena su još dvojica njegovih saučesnika u Beogradu i Čačku. Kako "Blic" saznaje, jedan osumnjičeni je uspeo da pobegne i za njim se traga.
- Peković je lociran u blizini stadiona Crvene zvezde, i pošto je vozio veoma brz automobil, u poteru za njiim uključeni su presretači. Jurnjava za njim odigrala se duž Ustaničke ulice, do hotela "Radmilovac", a zatim u pravcu Leštana gde su mu dva presretača presekla put na jednom parkingu kada je i uhapšen. On je potom sproveden u prostorije SBPOK-a na saslušanje - kaže izvor "Blica" iz MUP Srbije.
http://www.blic.rs/Vesti/Hronika/316904 ... tomobilima
Posetite www.garaza.rs !
Re: Zanimljivi novinski i drugi članci
Lepo kazu - covek ce sam sebi doci glave.
-
- Postovi: 6433
- Pridružio se: 13 Jan 2012, 01:34
- Garaža: Alfa Romeo Giulietta 2.0 JTDm-2 150, Opel Corsa D 1,4 FL
- Lokacija: Šid, Srbija
Re: Zanimljivi novinski i drugi članci
VELIKE NEVOLJE S LANCIMA ZA POGON BREGASTIH VRATILA
Najprije je problematičan bio benzinac BMW 116i, potom Mercedesovi dizelaši OM 651, a sada i Volkswagenov 1.4 TSI
U automobilskoj industriji često je bilo predrasuda, a jedna od njih je da je lanac za pogon bregastih vratila pouzdaniji od zupčastog remena. Zbog toga je to klasično rješenje u razvodnom mehanizmu počelo potiskivati zupčasti remen, koji je bio hit u autoindustriji od sredine 70-ih do sredine 90-ih. Naime, zupčasti remen je tiši, ne treba ga održavati, a i jeftiniji. To je bio dovoljan razlog da ga počnu koristiti gotovo svi, u nižoj, kompaktnoj i srednjoj klasi. No, Mercedes-Benz nikada se nije želio odreći lanca, a i BMW se, nakon kratke epizode krajem 80-ih sa zupčastim remenom u 4-cilindarskim motorima motorima, vratio lancu. Problem zupčastog remena je rizik pucanja, a tada dolazi do sudara klipova i ventila i havarije motora.
Ako remen dođe u doticaj s uljem, može i preskočiti s jednakim posljedicama. Zbog toga de zupčasti remen mijenja preventivno - najprije je to bilo na 40.000 (u Fiatu 128, odnosno Zastavi 101), potom na 60.000, 120.000, 180.000, a kod PSA-ovih dizelaša na čak 240.000 km. Tada se obvezno mijenjaju natezač i vodilica. Navodno je tu lanac u prednosti, više psihološkoj nego stvarnoj. Dodatna prednost lanca je što je dvostruko uži od zupčastog remena, pa je motor zbog toga kraći oko dva centimetra, što je važno kod poprečne ugradnje. A kad nitko nije očekivao, glavna prednost lanca - trajnost i pouzdanost - počela je pucati poput balona od sapunice.
Najprije su, početkom 2000-ih, problemom bili inficirani Nissanovi 16-ventilski benzinci 1.2, 1.4 i 1.5, koji su se ugrađivali u Micre i Almere, a problem bi na površinu isplivao paljenjem žute signalne lampice motora na ploči s instrumentima. Ukazivala je da je motor ispao iz faze, zbog istezanja i trošenja faznog lanca. A tada u sklopu obvezno treba mijenjati i lančanike na koljenastom i bregastim vratilima, jer kad dođe do istrošenja lanca, dolazi do istrošenja i lančanika. To je papreno skupo. Problem je prošle godine eskalirao u benzincu BMW-a 116i, a u pojedinim je slučajevima lanac pucao te je dolazilo do havarije motora.
Kao grom iz vedra neba došlo je do velikih problema u Mercedesovom ‘superdizelašu’ serije OM 651 (na glavnoj slici). Najviše u modelima 220 CDI sa 170 KS i 250 CDI sa 204 KS, a da stvar bude gora, uz probleme s faznim lancem dolazi i do otkazivanja pumpi rashladne tekućine i brizgaljki. I na kraju nevolje su zahvatile i Volkswagenov turbobenzinski motor 1.4 TSI, a kod njega su nastali najveći problemi. Uslijed velikog opterećenja i trošenja lanca nastaje metalna strugotina, koja uništava kontaktne valjčiće na poluklackalicama ventila i bregasta vratila, a u težim slučajevima i koljenasto vratilo. Zbog toga treba mijenjati sve te sklopove, što je praktički generalka, uz trošak od 6200 eura. Premda su proizvođači reagirali te će probleme ubrzo riješiti, mnogi su počeli govoriti: ‘Hoću dobar stari zupčasti remen’.
izvor: Autoportal.hr
Najprije je problematičan bio benzinac BMW 116i, potom Mercedesovi dizelaši OM 651, a sada i Volkswagenov 1.4 TSI
U automobilskoj industriji često je bilo predrasuda, a jedna od njih je da je lanac za pogon bregastih vratila pouzdaniji od zupčastog remena. Zbog toga je to klasično rješenje u razvodnom mehanizmu počelo potiskivati zupčasti remen, koji je bio hit u autoindustriji od sredine 70-ih do sredine 90-ih. Naime, zupčasti remen je tiši, ne treba ga održavati, a i jeftiniji. To je bio dovoljan razlog da ga počnu koristiti gotovo svi, u nižoj, kompaktnoj i srednjoj klasi. No, Mercedes-Benz nikada se nije želio odreći lanca, a i BMW se, nakon kratke epizode krajem 80-ih sa zupčastim remenom u 4-cilindarskim motorima motorima, vratio lancu. Problem zupčastog remena je rizik pucanja, a tada dolazi do sudara klipova i ventila i havarije motora.
Ako remen dođe u doticaj s uljem, može i preskočiti s jednakim posljedicama. Zbog toga de zupčasti remen mijenja preventivno - najprije je to bilo na 40.000 (u Fiatu 128, odnosno Zastavi 101), potom na 60.000, 120.000, 180.000, a kod PSA-ovih dizelaša na čak 240.000 km. Tada se obvezno mijenjaju natezač i vodilica. Navodno je tu lanac u prednosti, više psihološkoj nego stvarnoj. Dodatna prednost lanca je što je dvostruko uži od zupčastog remena, pa je motor zbog toga kraći oko dva centimetra, što je važno kod poprečne ugradnje. A kad nitko nije očekivao, glavna prednost lanca - trajnost i pouzdanost - počela je pucati poput balona od sapunice.
Najprije su, početkom 2000-ih, problemom bili inficirani Nissanovi 16-ventilski benzinci 1.2, 1.4 i 1.5, koji su se ugrađivali u Micre i Almere, a problem bi na površinu isplivao paljenjem žute signalne lampice motora na ploči s instrumentima. Ukazivala je da je motor ispao iz faze, zbog istezanja i trošenja faznog lanca. A tada u sklopu obvezno treba mijenjati i lančanike na koljenastom i bregastim vratilima, jer kad dođe do istrošenja lanca, dolazi do istrošenja i lančanika. To je papreno skupo. Problem je prošle godine eskalirao u benzincu BMW-a 116i, a u pojedinim je slučajevima lanac pucao te je dolazilo do havarije motora.
Kao grom iz vedra neba došlo je do velikih problema u Mercedesovom ‘superdizelašu’ serije OM 651 (na glavnoj slici). Najviše u modelima 220 CDI sa 170 KS i 250 CDI sa 204 KS, a da stvar bude gora, uz probleme s faznim lancem dolazi i do otkazivanja pumpi rashladne tekućine i brizgaljki. I na kraju nevolje su zahvatile i Volkswagenov turbobenzinski motor 1.4 TSI, a kod njega su nastali najveći problemi. Uslijed velikog opterećenja i trošenja lanca nastaje metalna strugotina, koja uništava kontaktne valjčiće na poluklackalicama ventila i bregasta vratila, a u težim slučajevima i koljenasto vratilo. Zbog toga treba mijenjati sve te sklopove, što je praktički generalka, uz trošak od 6200 eura. Premda su proizvođači reagirali te će probleme ubrzo riješiti, mnogi su počeli govoriti: ‘Hoću dobar stari zupčasti remen’.
izvor: Autoportal.hr
- 7footer
- Postovi: 628
- Pridružio se: 19 Jan 2012, 17:53
- Garaža: Lexus GS 450h, Chevrolet Trax, Yamaha Stryker
- Lokacija: Svet
Re: Zanimljivi novinski i drugi članci
Texonja napisao:Beogradska filharmonija da prostite mnogo kenja poslednjih godina, isto kao i pozoriste, bioskopi, opera, balet... To su stvari koje ne posecujem jer mi se jednostavno ne dopada, tj dosadno mi je. Knjige nemam vremena da citam i smatram ih sporim nacinom da u 2012. godini covek nesto nauci/sazna. Nekako mi je sve to proslost, pregazilo ih je vreme, tehnologija, nacin zivota, stagod... I sad uporno insistirati na tome je kao insistirati da su konji sjajan nacin prevoza i da je to sto ljudi koriste automobile cisto pomodarstvo. Ne branim one koji ne umeju da napisu jednu slozenu recenicu bez pravopisne greske, niti one koji misle da doktor nauka otvara ordinacije, niti one koji misle da je Tesla "izumeo struju", ali svakako su to stvari koje nece nauciti gledajuci filharmoniju ili balet ili operu. Svakako da biram filharmoniju pre Granda, ali ne volim ni jedno ni drugo, prvi su mi nezanimljivi i dosadni, drugi su napadni i prosti + dosadni i providni, ali ne volim to insistiranje tipa "ako ne citas knjige, onda si neuk i nepismen" jer je to zaostalo razmisljanje, isto kao i insistiranje da je filharmonija kultura i umetnost, a da je ostala muzika puka zabava.
Pored svega toga, smatram sebe dovoljno potkovanim da pricam na razne teme, gramaticki pismenijim od 99% ovog naroda (sto i nije tesko) i prosto me vredja kada neko ko cita knjige i ide u pozoriste misli da je mnogo kulturniji ili bolji.
E tako, sad cu da upasem duks u trenerku, da obujem one stare Maxerice (da ne 'andjam nove) i da setam svog pitbulla. A Bembara kotrlja, ledja cuva mi rulja, da znate rodjaci...(pretpostavljam da je ovo "flag" kakav bi mi nakacio svako ko smatra da je kulturan jer voli operu vise nego r'n'r i jer vise voli da gleda balet i pozoriste nego Monthy Pythona ili South Park)

100% мој човек! Ах, људи који "страховито пуно читају" што каже Ранго

Или она још гора група која је тек открила "чари читања" па се одједном толико уздигне, само што не полети, па самим тим тражи и ново друштво, исто тако "интелектуално", а са вама више нема о чему да прича јер нисте на истој таласној дужини, јер забога, не читате.

Позориште - Ишао 10-ак пута, искрено сморио се и више не планирам (сем ако ми не играју рођаци или наступају неке обнажене девојке

Филхармонија - Иако помало слушам класику, за сада не. Можда када будем старији, сада дајем предност нешто тврђем звуку.

У фирму ми стално долазе људи што доносе информаторе када има која представа и концерти класичне музике. Када им кажеш да те не занима представа, згрозе се.

Или овај што долази за концерте класичне музике. Почне ми причу како свако треба да воли музику и иде на концерте, а када му кажем да заправо обожавам музику, скупљам виниле и следеће што ћу да видим је The Offspring и Metallica, он исколачи очи и у фазону катастрофа.
То ме нервира, иако би требало да су сасвим ОК, доста таквих људи је заправо доста ограничена, поштује само своју сферу и то је то. Ја и ако ми се нешто не допада не пљујем по томе (Као што има гомила људи са ауто форума/портала нпр. који не подносе одређене произвођаче или чак земљу која производи аутомобиле, и унапред шта год да долази из те земље максимално вређају, док би нпр. много горе дизајнирани ауто који долази из "њихове" земље окивали у звезде, што је по мени БОЛЕСНО, као и сваки облик мржње), али дајем подршку и респект.
Pozdrav
Re: Zanimljivi novinski i drugi članci
Off topic
Na temu citanja
Moram da priznam, da ne citam bas previse knjige (drugim recima nemam pojma kad sam zadnji put procitao knjigu, tj bila je neka obavezna lektira
).
Ja volim da se salim kad mi neko prica kako je citanje knjiga bolje tj efikasnije od gledanja filmova, ja im objasnim sledece i matematicko dokazem da nije tako
Krenemo od poznate izreke, slika govori vise od hiljadu reci, dakle uzmimo da nije vise vec nek je tacno 1000 reci. Zatim, kada gledate film na TV-u imate 24 slike u sekundi tj vrednost od 24 000 reci po sekundi. Odavde izracunajte koliko vi reci i stranica knjige procitate za samo sat vremena gledanja filma
Naravno salim se, ali ja vise volim da odgledam 10 filmskih obrada raznih dela nego da za to vreme procitam samo jedno delo. Razumem, kad citas koristis svoju mastu ovo ono, ali licno u danasnje vreme kada smo aztrpani informacijama i imamo obilje raznog sadrzaja koji ne mozemo da stignemo da svarimo nemam vremena da citam knjige. Ranije je to bio jedan od boljih nacina zabave, danas imamo gomilu drugih nacina za zabavu. Naravno razumem da neko voli da cita knjige i to je skroz ok.
Pozoriste mi je recimo skroz cool, i volim da idem, samo je naravno jako bitno sta je na repertoaru, preferiram neke komedije i onda mi je super. Ako bilo koje delo, bilo pozorisno, umetnicko, muzicko ili bilo sta ima pridev "Moderno" odma mi je muka od njega... Zahebo sam se par puta sa "modernom umetnoscu" i modernim interpretacijama i zavrsio sam sa tim.
Na temu citanja

Moram da priznam, da ne citam bas previse knjige (drugim recima nemam pojma kad sam zadnji put procitao knjigu, tj bila je neka obavezna lektira

Ja volim da se salim kad mi neko prica kako je citanje knjiga bolje tj efikasnije od gledanja filmova, ja im objasnim sledece i matematicko dokazem da nije tako

Krenemo od poznate izreke, slika govori vise od hiljadu reci, dakle uzmimo da nije vise vec nek je tacno 1000 reci. Zatim, kada gledate film na TV-u imate 24 slike u sekundi tj vrednost od 24 000 reci po sekundi. Odavde izracunajte koliko vi reci i stranica knjige procitate za samo sat vremena gledanja filma

Naravno salim se, ali ja vise volim da odgledam 10 filmskih obrada raznih dela nego da za to vreme procitam samo jedno delo. Razumem, kad citas koristis svoju mastu ovo ono, ali licno u danasnje vreme kada smo aztrpani informacijama i imamo obilje raznog sadrzaja koji ne mozemo da stignemo da svarimo nemam vremena da citam knjige. Ranije je to bio jedan od boljih nacina zabave, danas imamo gomilu drugih nacina za zabavu. Naravno razumem da neko voli da cita knjige i to je skroz ok.
Pozoriste mi je recimo skroz cool, i volim da idem, samo je naravno jako bitno sta je na repertoaru, preferiram neke komedije i onda mi je super. Ako bilo koje delo, bilo pozorisno, umetnicko, muzicko ili bilo sta ima pridev "Moderno" odma mi je muka od njega... Zahebo sam se par puta sa "modernom umetnoscu" i modernim interpretacijama i zavrsio sam sa tim.
Re: Zanimljivi novinski i drugi članci
Off topic
Mozete vi pricati sta hocete,ali preko knjiga se covek daleko vise opismenjuje i siri svoj vokabular,kao i komunikacione sposobnosti,a i pospesuje ostrinu razmisljanja...
Prednost citanja je ogromna,ali je vecina previse lenja da to isto radi.
Ja sam jedan od tih lenjih.
Mozete vi pricati sta hocete,ali preko knjiga se covek daleko vise opismenjuje i siri svoj vokabular,kao i komunikacione sposobnosti,a i pospesuje ostrinu razmisljanja...
Prednost citanja je ogromna,ali je vecina previse lenja da to isto radi.
Ja sam jedan od tih lenjih.
Veče u kome se svi slazu je protraceno.
Prvi znak gluposti je potpuno odsustvo stida.
Prvi znak gluposti je potpuno odsustvo stida.
Re: Zanimljivi novinski i drugi članci
Off topic
Vokabular da, ali komunikacione sposobnosti ne znam bas.
Jeste korisno citanje, nije sporno, pogotovo u skolskom dobu.
Vokabular da, ali komunikacione sposobnosti ne znam bas.
Jeste korisno citanje, nije sporno, pogotovo u skolskom dobu.
- 7footer
- Postovi: 628
- Pridružio se: 19 Jan 2012, 17:53
- Garaža: Lexus GS 450h, Chevrolet Trax, Yamaha Stryker
- Lokacija: Svet
Re: Zanimljivi novinski i drugi članci
Holivudski negativac snimao u Srbiji: Video sam kako komunizam danas opstaje
http://www.blic.rs/Zabava/317428/Holivu ... as-opstaje
Егзотика
http://www.blic.rs/Zabava/317428/Holivu ... as-opstaje
Егзотика

Pozdrav
Re: Zanimljivi novinski i drugi članci
Video čovek odmah s kim ima posla... Da neko ide ulicom ili stoji među ljudima i pri tome proizvodi smrdljivi dim koji drugi moraju da udišu, to je svuda osim kod nas nezamislivo.
Od kada je počeo da se primenjuje novi zakon o zabrani pušenja, još je gore, jer je pušački ološ iz svojih kancelarija, prodavnica i drugih radnih mesta izmileo na ulicu. Bilo je pušenje pre 40-50 godina socijalno prihvatljivo i na Zapadu, pa opet kažu ljudi da se niko nije ovako divljački ponašao. Kod nas svaki dan gledam kako đaci stoje ispred škole i puše, zaposleni stoje ispred bolnice, suda, ili neke druge državne zgrade i puše, a na svakoj autobuskoj stanici neko stoji _na nekoliko cm od drugih ljudi_ i puši (i još baci cigaretu na ulicu kada naiđe autobus, a onda uđe unutra i izduvava smrad još nekoliko minuta).

Ђенерал Јанковић
Re: Zanimljivi novinski i drugi članci
Off topicLaki021 napisao:Off topic
Na temu citanja
Ja volim da se salim kad mi neko prica kako je citanje knjiga bolje tj efikasnije od gledanja filmova, ja im objasnim sledece i matematicko dokazem da nije tako![]()
Teorija ti je dobra ali ne tacna do kraja: radnja filma zbog dramatizacije, moze u mnogome da odstupa od radnje u knjizi.
What i do for the livin'? I live for the livin'.