
Zanimljivi novinski i drugi članci
Zanimljivi novinski i drugi članci
Liberalna zemlja, svima pruza sansu za preduzetnistvo 

- methane.master
- Postovi: 21561
- Pridružio se: 13 Jan 2012, 10:30
- Garaža: Clio III ph2 1,2 16V
Re: Zanimljivi novinski i drugi članci
A otkud ti to znaš?Floyd napisao:Ima u Svici puno ovako obucenih Bugarki i Rumunki, posebno nocu u nekim delovima grada...


Širim haos!
Zanimljivi novinski i drugi članci
To svi znaju...cim se iskljucis sa autoputa i vozis prema centru glavim putem kroz industrijsku zonu, vidis ih na stotine dok ne krene urbani deo grada 
I da zelis, ne mozes da ih ne primetis

I da zelis, ne mozes da ih ne primetis

- methane.master
- Postovi: 21561
- Pridružio se: 13 Jan 2012, 10:30
- Garaža: Clio III ph2 1,2 16V
- Sloba
- Site Admin
- Postovi: 10677
- Pridružio se: 06 Jan 2012, 12:03
- Garaža: Ford Fiesta Ecoboost, Mazda CX-30 AWD
- Lokacija: Novi Sad
- Kontakt:
Re: Zanimljivi novinski i drugi članci
Vesti • 13:02 > 13:34 • 23. 05. 2012. | Radio 021/foto: A.Kamasi
Novosađani prave repliku "oca svih automobila"
Novosađani Miroslav Krstonošić i Velibor Nišević prave repliku prvog "mercedesa" iz 1886. godine, koji planiraju da svečano odvezu u Štutgart.

Oni su iz Patentnog zavoda Nemačke dobili originalne nacrte, prema kojima su veći deo legendarnog automobila već završili, a trenutno čekaju na potpisivanje ugovora sa fabričkim muzejem koji bi repliku trebalo da otkupi. Prema Krstonošićevim rečima, u pitanju je skupljanje i livenje delova koji se odavno više ne proizvode, što ponekad više podseća na sajdžijski rad nego na mehaničarski.
"To je sve ručni rad, a motor izgleda, narodski rečeno, kao velika vršalica. Ali prikupiti delove, izliti šta nema, ošlajfovati, napraviti gume koje su jedva šire od biciklističkih, e, to je posao...", sa osmehom priča Krstonošić za naš radio.
Autoputem do Štutgarta
Prema njegovim rečima, ukoliko dogovor sa kompanijom "Mercedes" prođe kako treba, dvojac će sesti u svog oldtajmera i uz pratnju se zaputiti u Baden - Virtenberg. Krstonošić navodi da će svečana vožnja predstavljati omaž Novom Sadu, jer će automobil koji će brzinom od 30 km/h krstariti autoputem ukrasiti obeležjem svog grada. "Ovim želimo da počastvujemo svoj grad sa jednom pravom pokretnom reklamom koja će uz počasti i medijsku pažnju putovati do Štutgarta", kaže ovaj arhitekta.

Miroslav Krstonošić i Nišević su na ideju da naprave legendarni automobil došli nakon što su saznali da fabrika u svom muzeju ne poseduje ovaj istorijski model, a nadaju se da će sredstva koja dobiju posle otkupa pokriti novac koji su samostalno uložili u kreiranje ovog automobila.
Karl Benc je te, 1886. godine izumeo prvi motor sa unutrašnjim sagorevanjem, dok su Gotlib Dajmler i Vilhelm Majbah napravili prvi četvorotaktni motor, koji je ugrađen u karoseriju, čime je rođen otac svih kasnijih automobila. Naziv kompanije potiče iz 1900. godine, kada je mađarski diplomata Emil Jelinek naručio 35 ovih automobila i tražio da se oni nazovu po njegovoj ćerki mezimici Mercedes. (M.Sovilj - miodrag@021.rs)
Novosađani prave repliku "oca svih automobila"
Novosađani Miroslav Krstonošić i Velibor Nišević prave repliku prvog "mercedesa" iz 1886. godine, koji planiraju da svečano odvezu u Štutgart.

Oni su iz Patentnog zavoda Nemačke dobili originalne nacrte, prema kojima su veći deo legendarnog automobila već završili, a trenutno čekaju na potpisivanje ugovora sa fabričkim muzejem koji bi repliku trebalo da otkupi. Prema Krstonošićevim rečima, u pitanju je skupljanje i livenje delova koji se odavno više ne proizvode, što ponekad više podseća na sajdžijski rad nego na mehaničarski.
"To je sve ručni rad, a motor izgleda, narodski rečeno, kao velika vršalica. Ali prikupiti delove, izliti šta nema, ošlajfovati, napraviti gume koje su jedva šire od biciklističkih, e, to je posao...", sa osmehom priča Krstonošić za naš radio.
Autoputem do Štutgarta
Prema njegovim rečima, ukoliko dogovor sa kompanijom "Mercedes" prođe kako treba, dvojac će sesti u svog oldtajmera i uz pratnju se zaputiti u Baden - Virtenberg. Krstonošić navodi da će svečana vožnja predstavljati omaž Novom Sadu, jer će automobil koji će brzinom od 30 km/h krstariti autoputem ukrasiti obeležjem svog grada. "Ovim želimo da počastvujemo svoj grad sa jednom pravom pokretnom reklamom koja će uz počasti i medijsku pažnju putovati do Štutgarta", kaže ovaj arhitekta.

Miroslav Krstonošić i Nišević su na ideju da naprave legendarni automobil došli nakon što su saznali da fabrika u svom muzeju ne poseduje ovaj istorijski model, a nadaju se da će sredstva koja dobiju posle otkupa pokriti novac koji su samostalno uložili u kreiranje ovog automobila.
Karl Benc je te, 1886. godine izumeo prvi motor sa unutrašnjim sagorevanjem, dok su Gotlib Dajmler i Vilhelm Majbah napravili prvi četvorotaktni motor, koji je ugrađen u karoseriju, čime je rođen otac svih kasnijih automobila. Naziv kompanije potiče iz 1900. godine, kada je mađarski diplomata Emil Jelinek naručio 35 ovih automobila i tražio da se oni nazovu po njegovoj ćerki mezimici Mercedes. (M.Sovilj - miodrag@021.rs)
Re: Zanimljivi novinski i drugi članci
Porodica Osmani sa Kosova drži pod kontrolom sve balkanske mafije, uključujući srpsku i hrvatsku:
http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbij ... i-Pukanica
http://fakti.org/globotpor/siptari/koso ... k-taci-221
http://www.vesti-online.com/Vesti/Srbij ... i-Pukanica
http://fakti.org/globotpor/siptari/koso ... k-taci-221
Ђенерал Јанковић
Re: Zanimljivi novinski i drugi članci
Domagoj Margetić
...eeeeeeeee, Snorče,Snorče -msim,subota je veče 





Re: Zanimljivi novinski i drugi članci
Iskreno, prvi put sam sada čuo za tog tipa.
Nije reč o normalnom novinaru?

Ђенерал Јанковић
Re: Zanimljivi novinski i drugi članci
Pa prosudi sam, proguglaj malo o njemu... ako su ti takvi likovi normalni -onda ništa, zaboravi 

Re: Zanimljivi novinski i drugi članci
Najgore je svađati se sa budalom. Prvo te spusti na svoj nivo, a onda te dotuče iskustvom...



Re: Zanimljivi novinski i drugi članci
Jbt, ovo je bolestina samo takva... 
Ne mogu ni da pomislim kako je bilo tom napadnutom coveku. "Zasto uvek treba nositi skakavac sa sobom"

Ne mogu ni da pomislim kako je bilo tom napadnutom coveku. "Zasto uvek treba nositi skakavac sa sobom"

Everything happens for a reason. Sometimes the reason is that you're stupid and make bad decisions!
Re: Zanimljivi novinski i drugi članci
Tanji asfalt - veća zarada
http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/ak ... eca-zarada
Zašto je kvalitet izgrađenih saobraćajnica u Srbiji znatno lošiji od evropskih standarda? Gotovo nijedna deonica ne ispunjava normative, niti zaslužuje najviše ocene
Srbija ne može da se pohvali kvalitetom svoje putne mreže. Od ukupno više od 40.000 kilometara puteva svih kategorija, nijedna deonica, osim novih delova Koridora 10, ne zaslužuje najvišu ocenu, niti ispunjava standarde, koji se primenjuju, primera radi, u susednoj Hrvatskoj.
"Koliko para toliko i muzike", brane se putari, ali razloge treba tražiti i u nekvalitetno izvedenim radovima, lošim materijalima ili neredovnom održavanju. Još ako nadzor "progleda kroz prste", izvođači imaju dodatnu zaradu i to sa manje ugrađenog asfalta. Naravno, na štetu investitora, koja može da se meri stotinama hiljada evra.
Ako su ispoštovani svi propisi struke onda ne može da se desi da samo posle godinu-dve novoizgrađena ili obnovljena deonica pokaže nedostatke, a to je u Srbiji najčešća pojava. Prvo pukotine, zatim udarne rupe, kolotrazi od kamiona, koji su i te kako opasni za saobraćaj, proklizavanje zbog lošeg asfalta... Nagib kod većine puteva nije regulisan, pa se na kolovozu javljaju bare, kanali pored drumova su zapušeni, često su prisutni odroni, spojnice su vrlo loše urađene što prouzrokuje neudobnu vožnju i zahteva češću sanaciju.
- Prilikom vađenja "kerna" odnosno uzorka za kontrolu, često se konstatuje da nije ugrađena količina asfalta, koja je predviđena projektom - kaže za "Novosti" Goran Rodić iz Privredne komore Srbije. - Prilikom ugradnje dešava se da je asfalt pregrejan, što daje loš kvalitet, asfalt gubi elastičnost i brzo puca i tu je reč o nekvalitetnom izvođenju radova. Ako hoćemo pravi auto-put, onda se uradi donji sloj, preko toga duploarmirana betonska ploča, pa se onda ugrađuje asfalt, sa završnim slojem sa eruptivnim agregatom i to se zove trajni asfalt. Uz redovno održavanje, može da traje i decenijama. Čak se na delovima gde dolazi do pojave leda ugrađuju grejači, koji obezbeđuju sigurno vožnju. Takvi auto-putevi zahtevaju višu cenu za 30 do 40 odsto, ali izvođenje se poverava proverenim licenciranim firmama i obavlja se oštar nadzor. Mi na našim putevima ne stavljamo duploarmiranu ploču, ali ako se poštuju sve procedure, uz redovno održavanje, takve saobraćajnice mogu dugo da traju.\
ZADACI INVESTITORA
Investitor, bilo da je država ili lokalna samouprava, mora da ima validne projekte, da angažuje stručan nadzor i da izabere pouzdane izvođače. Ali, neophodno je da se dobro zaštiti ugovorom, koji mora da predviđa penale i da izvođač ima validne garancije. U slučaju da se probijaju rokovi i ne poštuju pravila struke, investitor može da aktivira garancije i angažuje drugog izvođača.
Kako kaže Rodić, na izgradnji saobraćajnica angažuju se neretko priučene firme, koje imaju slabu opremu i kadar, a često se dešava da nadzor svoj posao ne uradi do kraja. Putevi su nam, kaže Rodić, u lošem stanju i stalno iziskuju nova ulaganja. Samo u ovom trenutku, tvrdi, potrebno je više od milijardu evra da se dovedu u "ispravno" stanje.
- Kod većine loše izgrađenih puteva pokazalo se da nije ugrađena tačna količina asfalta predviđena projektom - navodi Rodić. - Cena asfalta po kvadratu je 150 do 200 dinara. Dovoljno je da se ne ugradi samo jedan centimetar asfalta na kilometar dužni i ako je širina druma šest metara investitor je oštećen za milion do milion i dvesta hiljada dinara. Propisi dozvoljavaju odstupanje do deset odsto, ali to mora da se prijavi investitoru, da bi se korigovala cena, a ako se ne prijavi i nadzor ne reaguje onda je to zloupotreba odnosno krađa.
KVALITET
Do propadanja kolovoza dolazi i zbog većeg opterećenja puta od projektovanog. Oštećenja na saobraćajnicama mogu da nastanu i zbog ugradnje neodgovarajućih materijala. Ako se ne ugrade kvalitetni materijali i dobro ne uvalja nasip, do potrebne zbijenosti, ako se adekvatno ne uradi podtlo, dolazi, s vremenom, do sleganja i oštećenja kolovozne konstrukcije, kao jednog od najskupljih delova puta.
http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/ak ... eca-zarada
Zašto je kvalitet izgrađenih saobraćajnica u Srbiji znatno lošiji od evropskih standarda? Gotovo nijedna deonica ne ispunjava normative, niti zaslužuje najviše ocene
Srbija ne može da se pohvali kvalitetom svoje putne mreže. Od ukupno više od 40.000 kilometara puteva svih kategorija, nijedna deonica, osim novih delova Koridora 10, ne zaslužuje najvišu ocenu, niti ispunjava standarde, koji se primenjuju, primera radi, u susednoj Hrvatskoj.
"Koliko para toliko i muzike", brane se putari, ali razloge treba tražiti i u nekvalitetno izvedenim radovima, lošim materijalima ili neredovnom održavanju. Još ako nadzor "progleda kroz prste", izvođači imaju dodatnu zaradu i to sa manje ugrađenog asfalta. Naravno, na štetu investitora, koja može da se meri stotinama hiljada evra.
Ako su ispoštovani svi propisi struke onda ne može da se desi da samo posle godinu-dve novoizgrađena ili obnovljena deonica pokaže nedostatke, a to je u Srbiji najčešća pojava. Prvo pukotine, zatim udarne rupe, kolotrazi od kamiona, koji su i te kako opasni za saobraćaj, proklizavanje zbog lošeg asfalta... Nagib kod većine puteva nije regulisan, pa se na kolovozu javljaju bare, kanali pored drumova su zapušeni, često su prisutni odroni, spojnice su vrlo loše urađene što prouzrokuje neudobnu vožnju i zahteva češću sanaciju.
- Prilikom vađenja "kerna" odnosno uzorka za kontrolu, često se konstatuje da nije ugrađena količina asfalta, koja je predviđena projektom - kaže za "Novosti" Goran Rodić iz Privredne komore Srbije. - Prilikom ugradnje dešava se da je asfalt pregrejan, što daje loš kvalitet, asfalt gubi elastičnost i brzo puca i tu je reč o nekvalitetnom izvođenju radova. Ako hoćemo pravi auto-put, onda se uradi donji sloj, preko toga duploarmirana betonska ploča, pa se onda ugrađuje asfalt, sa završnim slojem sa eruptivnim agregatom i to se zove trajni asfalt. Uz redovno održavanje, može da traje i decenijama. Čak se na delovima gde dolazi do pojave leda ugrađuju grejači, koji obezbeđuju sigurno vožnju. Takvi auto-putevi zahtevaju višu cenu za 30 do 40 odsto, ali izvođenje se poverava proverenim licenciranim firmama i obavlja se oštar nadzor. Mi na našim putevima ne stavljamo duploarmiranu ploču, ali ako se poštuju sve procedure, uz redovno održavanje, takve saobraćajnice mogu dugo da traju.\
ZADACI INVESTITORA
Investitor, bilo da je država ili lokalna samouprava, mora da ima validne projekte, da angažuje stručan nadzor i da izabere pouzdane izvođače. Ali, neophodno je da se dobro zaštiti ugovorom, koji mora da predviđa penale i da izvođač ima validne garancije. U slučaju da se probijaju rokovi i ne poštuju pravila struke, investitor može da aktivira garancije i angažuje drugog izvođača.
Kako kaže Rodić, na izgradnji saobraćajnica angažuju se neretko priučene firme, koje imaju slabu opremu i kadar, a često se dešava da nadzor svoj posao ne uradi do kraja. Putevi su nam, kaže Rodić, u lošem stanju i stalno iziskuju nova ulaganja. Samo u ovom trenutku, tvrdi, potrebno je više od milijardu evra da se dovedu u "ispravno" stanje.
- Kod većine loše izgrađenih puteva pokazalo se da nije ugrađena tačna količina asfalta predviđena projektom - navodi Rodić. - Cena asfalta po kvadratu je 150 do 200 dinara. Dovoljno je da se ne ugradi samo jedan centimetar asfalta na kilometar dužni i ako je širina druma šest metara investitor je oštećen za milion do milion i dvesta hiljada dinara. Propisi dozvoljavaju odstupanje do deset odsto, ali to mora da se prijavi investitoru, da bi se korigovala cena, a ako se ne prijavi i nadzor ne reaguje onda je to zloupotreba odnosno krađa.
KVALITET
Do propadanja kolovoza dolazi i zbog većeg opterećenja puta od projektovanog. Oštećenja na saobraćajnicama mogu da nastanu i zbog ugradnje neodgovarajućih materijala. Ako se ne ugrade kvalitetni materijali i dobro ne uvalja nasip, do potrebne zbijenosti, ako se adekvatno ne uradi podtlo, dolazi, s vremenom, do sleganja i oštećenja kolovozne konstrukcije, kao jednog od najskupljih delova puta.
Najgore je svađati se sa budalom. Prvo te spusti na svoj nivo, a onda te dotuče iskustvom...



Re: Zanimljivi novinski i drugi članci
http://www.b92.net/biz/vesti/svet.php?y ... _id=614277
Vise nije potreban rat da bi se doslo do zlata
Vise nije potreban rat da bi se doslo do zlata
