Sad ću ispasti kao neki teoretičar zavere, ali u zapadnoj Evropi je sistem podešen tako da fizička lica, obični ljudi šljakeri,sve teže mogu doći do nekretnine u vlasništvu.
Kako recimo objasniti činjenicu da u Belgiji stan koji ide u nasledstvo, odvale ti porez na nasljedstvo toliki da je uopšte neisplativo da zadržiš taj stan.
Ili recimo u CH, ako imaš stan koji još otplaćuješ onda ti je neka minimalna tarifa poreza, ali ako imaš otplaćen stan onda te deru porezom. Tako da ispada da te stimulišu da si uvek zadužen. Rock to verovatno zna bolje.
Kombinacija visokih cena i visokih troškova čini da je sve teže i teže kupiti stan.
Pa sve je relativno. Recimo u Severnoj Francuskoj moze da se kupi lep zamak za 250.000 Eur. U Nemackoj oko granice sa Holandijom ima stanova / kuca za od 30.000Eur. U Holandiji moze da se kupie lepe kuce za oko 600 i nesto hipoteke mesecno - od zvucnijih mesta recimo u Hagu, ali generalno ultra popularni gradovi su odlepili. Inace i ja sam za to da se omoguci svakoj sledecoj generaciji da lako stvori za sebe sve sto joj je potrebno a da se nasledstvo oporezuje... Svaki sistem ima prednosti i mana, a vecina kao odlucuje sta zeli, i uglavnom se to i desava...
Nije sporno da svuda ima jeftinih nekretnina. Ali to uglavnom bude na nekim levim lokacijama. Recimo, za cenu garsonjere na Vračaru možeš da kupiš celo imanje u Kuršumliji. Ali koji djavo da radiš u Kuršumliji.
Pa recimo u Holandiji nije tako ni najmanje... Sve se svede na kraju sta zelis od zivota i sta su ti prioriteti. U Hagu imas dosta poslova i lokacija nije bas leva. A za penzionere npr ni jedna lokacija nije (previse) strasna...
Da li neko zna, od momenta kada se na sajtu ceop-a objavi da je usvojen „Zahtev za upis prava svojine i izdavanje rešenja o kućnom broju“, kada je uknjižba konačna (pravosnažna?), odnosno, da li postoji neki rok da se izjavi žalba ili na neki način ospori uknjižba?
Vidim da je ovaj zahtev usvojen pre dva dana, a zovem investitora i on kaže da uknjižba nije još završena pa sam zbunjen, mislio sam da je gotovo.
Po novom zakonu vise se imovina kupljena u braku ne knjizi automatski pola pola vec supruznik mora da se izjasni da li je predmetna imovina posebna imovina supruznika.
Ako se ne izjasnim tako, onda se knjizimo pola pola. U pitanju je stan.
Da li u tom slucaju supruga koja je kupac ima pravo na povracaj PDV u iznosu cene kvadrata 40 + 15 + 15 ili 20 + 15 + 15 ?
Pošto sam sad u tome svemu (kupio prvi stan u izgradnji), to ovako sad ide:
1. Ukoliko si u momentu otkupa stana od investitora u braku, a supruga se ne odrekne udela u stanu, imate pravo povrata 20kvm ona + 20kvm ti, tj. u zbiru 40kvm.
2. Ukoliko si u momentu otkupa stana od investitora u braku, a supruga se odrekne udela tj. stan je u potpunosti tvoj, ti imaš pravo povrata PDV-a na 40kvm + 15kvm kad je prijaviš kao stanovnika tog stana tj. ukupnuo 55kvm za vas dvoje.
Za varijantu 2 moraš biti u braku, jer se vanbračna zajednica više ne računa. Samo srodnici prvog reda, tj. deca tvoja i roditelji tvoji.
Ovako je meni moj advokat (inače drug, pa mi vodi postupak) objasnio tu novu proceduru.
U braku smo ali kupac je ona bas zbog povracaja. Dobijam oprecne informacije. Keva mi je radila u poreskoj i ovaj zahtev bi isao u sediste investitora u NS i ona kaze da su joj njeni neki rekli da u NS to ne gledaju. A iznos je veliki i ne smem da rizikujem da joj vrate samo za 20m2, ja svakako ne mogu jer sam imao stan na svoje ime. 15 + 15 sam mislio na decu.
Nije mi jasno da li se u slucaju da se ja ne odreknem oboje nalazimo kao kupci u glavnom ugovoru ili kako...