Otvoreno pismo gradonačelniku
BusPlus Beograđanima doneo samo minuse
Šest meseci nakon uvođenja novog sistema naplate i kontrole karata za prevoz, najavljene su nove mere koje će od sredine jula početi da primenjuje BusPlus u javnom prevozu u Beogradu. Te mere predviđaju uvođenje “koordinatora” koji će putnicima “asistirati” pri validaciji kartica i sprečavati ulazak onih putnika koji nemaju karte za vožnju. Po novim pravilima u vozila će se ulaziti isključivo na prednja i zadnja vrata dok će srednja biti rezervisana isključivo za izlaz iako su baš ta vrata predviđena za ulazak putnika sa dečijim kolicima. S druge strane, za šest meseci postojanja, BusPlus još uvek nije svoj sistem doveo u funkcionalno stanje
Šest meseci nakon uvođenja BusPlus-a, gradske službe planiraju sprovođenje mera koje su usmerene isključivo na povećanje profita preko leđa korisnika javnog prevoza. Korisnici, odnosno građani i građanke Beograda, jedini izgleda treba da menjaju svoje navike i da se prilagođavaju ovim merama. Tu obavezu očigledno nemaju ni BusPlus, ni Direkcija za javni prevoz, ni GSP, ni Lasta. Štaviše, oni nisu u stanju da vode računa ni o bazičnim stvarima vezanim za funkcionisanje jednog ovakvog sistema, pri čemu ne mislim na skandal koji je pratio izdavanje personalizovanih kartica i ne mislim na vozila GSP-a za koja se tvrdi da navodno prolaze rigorozne svakodnevne kontrole nakon kojih na ulicu izlaze „tehnički ispravna“ i to bez svih sedišta, sa polomljenim sedištima i staklima, bez ispravnog osvetljenja putničkog salona, prljava, zamazana, sa rupama u podu vozila, sa motorom koji ispušta izduvne gasove u putnički salon i tome slično.
Šest meseci nakon uvođenja BusPlus-a mi i dalje slušamo priču o neophodnosti validiranja radi optimizacije broja vozila. Ne treba biti stručnjak da bi se shvatilo da je za optimizaciju i planiranje javnog saobraćaja neophodno sprovesti posebnu anketu o tome kako prosečni Beograđani koriste javni prevoz i kuda žele da idu koristeći isti. Podaci o broju ulaska u vozila postojećeg sistema tu ne pomažu.
Živopisno: Autobusi GSP u letnjoj šemi
Photo: Večernje novosti
Šest meseci nakon uvođenja BusPlus-a mi u vozilima javnog prevoza i dalje nemamo umrežene displeje (one sa brojem i nazivom linije kao i onaj unutrašnji za najavu sledećeg stajališta) i BusPlus kompjutere. Iako imamo te unutrašnje „novatronic“ displeje, oni ničemu ne služe jer Kent Kart/Lanus ne zna ili ne želi da ih umreži i stavi u funkciju.
Šest meseci nakon uvođenja BusPlus-a mi na vebsajtu istog, kao i na vebsajtu DJP i Laste nemamo mapu ITS2 sistema odnosno 1. 2. i 3. zone u okviru tog ITS-a. Pa kad poželim da odem na plac i da platim kartu, ja to ne mogu jer ne znam koju zonu da izaberem. A ne znaju ni u BusPlus-u ni u DJP ni u Lasti! Zašto? Zato što mapa za ITS2 ne postoji. Pitaju me u Direkciji za broj linije koju koristim, ali ne umem da im odgovorim jer Lasta svoje prigradske linije ne obeležava tako da to svima bude jasno i čitljivo.
Šest meseci nakon uvođenja BusPlus-a mi na staničnim informacionim displejima i dalje dobijamo informaciju o udaljenosti vozila izraženu u broju stanica. Kako takva informacija može biti korisna? Kakva je to vremenska odrednica „1 Sta.“, „3 Sta.“, „5 Sta.“ ili „46 stanica“? Koliko je to minuta, sati, dana...? Šest meseci nakon uvođenja BusPlus-a nama nije omogućeno da putem interneta proverimo trenutnu poziciju svakog od gradskih i prigradskih autobusa koja se u tom trenutku nalaze u saobraćaju.
Šest meseci nakon uvođenja BusPlus-a pojavljuju se nezvanične informacije da validatori brzo prazne akumulatore autobusa, a da to nisu glasine nedavno sam mogao i sâm da se uverim. Pošto je vozilo sa linije 53 ostalo u kvaru, ušao sam u autobus na liniji 23 da dovršim započetu vožnju. Bio je to jedan od poslednjih polazaka (oko 23h) i dogodilo se upravo to: signalna lampica za akumulator je bila uključena, a led osvetljenje u vozilu je nestalo. Vozili smo se u potpunom mraku zbog BusPlus-a.

Idilično: BusPlus u zimskoj varijanti
Šest meseci nakon uvođenja BusPlus-a niko ne postavlja pitanje zašto su validatori ugrađeni na svim vratima kada je od samog početka planirano da se ulazak u vozila obavlja isključivo preko prednjih i zadnjih vrata. Iako je to platilo privatno preduzeće, šta će se dogoditi ako Grad odluči da iskoristi mogućnost otkupa sistema? Račun će se ispostaviti građanima i građankama Beograda, oni će platiti sve te nepotrebne validatore.
Nije problem u BusPlus-u i elektronskoj naplati karata, problem je u ljudima koji se time bave. A ti ljudi su produkt korupcije i partijske države. Oni su nesposobni za poveren im posao. Ni ovo ne bi bio problem da među tim partijskim vojnicima ima odgovornih i inteligentnih osoba koje su u stanju da shvate svet oko sebe, osoba koje su u stanju da, ako ništa drugo, barem putem interneta pronađu potrebnu informaciju i tako bar pokušaju da reše problem.
Za to vreme, zahvaljujući donaciji EU (u okviru projekta prekogranične saradnje), u Subotici se očekuje start elektronskog sistema naplate javnog prevoza – SuBus-a. Oni u vozilima neće imati fensi „touch screen“ kompjutere i validatore, ali će imati sve ono što jedan ovakav sistem mora da ima: kada vozač na kasi „otvori“ polazak, na displeju vozila će se automatski ispisati broj i naziv linije. Plaćanje prevoza će biti omogućeno i pre ulaska u vozilo, putem automata za prodaju karata koji će biti postavljeni na stajalištima. Stajališta će biti opremljena displejima koji će na osnovu kretanja vozila u realnom vremenu, tačno u minut i sekund odbrojavati dolazak sledećeg vozila. Imaće i vizuelnu i audio najavu sledećeg stajališta, ali preko displeja postavljenog unutar vozila, tako da svi putnici i vide i čuju naziv tog sledećeg stajališta.
Što je najstrašnije, sve navedeno proizvodi, postavlja i održava domaća fabrika. Subotičani će sa 100 posto domaćim proizvodom istog trenutka i bez ikakve muke dobiti sve ono što BusPlus nema, a što jedan ovakav sistem mora da ima.
Dobra vest je da „BusPlus“ verovatno može baš sve što i „SuBus“. Samo što neko mora da počne da radi svoj posao u interesu građana i građanki Beograda, a ne isključivo u interesu gradskih službi i privatnih preduzeća.