zuzazu napisao:Nevoljno moram da priznam da je Maca u pravu. Prelistao sam internet i kaze da je u pitanju brzina vazduha na izduvu a ne temperatura (kako su nas ucili).
Naterao si me da dobro olupam glavu oko toga da su te ucili. I na kraju sam ukapirao o cemu se radi. Ha, ha, mozes i da se na FL510 u svom B737NG sunjas ali sam te provalio. Ovako, necu previse u detalje jer ce barem 1/3 ljudi krenuti da gunja zbog matematik i fizike, tj. termodinamike. Dok sedis u kokpitu, imas indikaciju temperature iza turbine. Ako predje optimalnu, pocece da se DERE. Da, tacno tako. Razlog je jednostavan, zbog:
pV=Rt
Kako prostor, tj. zapreminu iza zadnjeg stepena turbine niskog pritiska, zidova (obloga) motora i izlaznog poprecnog preseka (NAMERNO IGNORISEM) mesac struja i zadnji konus, zapreminu racunas kao konstantnu vrednost. Dakle, sa promenom temperature, menja se i pritisak. Povecanju pritiska iza turbine, parira spoljni pritisak van motora. Kako pritisci teze da se izjednace, povecace se brzina isticanja (pokusaj da naduvas balon do pola i do maksimuma pa ih pusti iz ruke). Kao sto vidis, obojica smo u pravu. Naravno, ti si na osnovu onoga u sta imas uvid (indikatori temperatura) a ja sa dinamicke strane procesa koji vama u skoli izgleda nisu ni pokusalli da objasne. Sorry, ali ta vrsta skolovanja, gde ti ne posane mehanizam pojave, je meni malo nakazna.
snork,
Danas vise nema generalnog pravila ko je bucniji. Ovo je narocito izrazeno kad Rusi na redovne linijske letove u EU salju erbase i boinge. Znam i neke JAT-ove devetke koje su se drale ko lude. Razlog je vremenski resurs, tj. vreme naleta izmedju dva remonta. Video sam neke fotke motora JAT-ovih devetki na remontima... HOROR na sta su licile lopatice i rotorskih i statorskih kola. Ovo je bilo narocito izrazeno kod onih koji su 80-tih bili u severnoj africi. Jeziva erozija povrsinskog sloja, zazori koji su na granici pa cak i preko tolerancije (zbog puzanja materijala prilikom rada motora ti zazori se smanjuju u odnosu na one koje vidis kada je motor ogoljen na stolu). Stari rusi JESU bili generalno biucniji, i to upravo iz ovog razloga. Imali su vece tolerancije, manji baj pas, vecu specificnu potrosnju, vece habanje i manje resurse ali su im takvi avioni i odgovarali. Jeftiniji delovi, generalno jeftina radna snaga, losije odrzavanje same PSS i ostatka infrastrukture aerodroma,... Upravo zato su (trebalo bi proveriti podatak) imali manji broj udesa aeroflotovih mlaznih aviona (IGNORISEM regionalni za elisnim) u odnosu na broj sati naleta i broj ciklusa.
Da, buka u kabini se meri i mora da bude u okviru propisa. FAR part 36 (Noise standards) definise parametre i nivoe buke. Konkretno:
SUBPART A - General
SUBPART B - Transport Category Large Airplanes and Jet Airplanes
SUBPART C - [Reserved]
SUBPART D - Noise Limits for Supersonic Transport Category Airplanes
SUBPART E - [Reserved]
SUBPART F - Propeller Driven Small Airplanes and Propeller-Driven, Commuter Category Airplanes
SUBPART G - [Reserved]
SUBPART H - Helicopters
SUBPART O - Operating Limitations and Information
Laki021,
Razlika u buci je minimalna u prednjem i zadnjem delu kabine, bilo ako su motori na krilima (tj. ispod) ili u repu. Samo se drugacije postavi zvucna izolacija ili sloj dva vise ili drugi tip izolacije i resen problem.
snork,
Zvucna izolacija se optimizuje za rezim leta aviona a ne za taksiranje po apronu ili poletanje/sletanje. Cak sam misljenja da je buka kod aviona sa motorima ispod krila veca u prednjem delu kabine do nekih 200 cvorova nego u zadnjem delu ako je izolacija uradjena kako treba. Zvuk je POREMECAJ okoline koji se krece od izvora prema spoljanjosnosti. Kako brzina zvuka nije drasticno veca u odnosu na brzine kojima avion leti (pazi, uzimam raspon brzina od brzine za proceduralno penjanje-cista konfiguracija do maksimalne dozvoljene krstarece), lepeza poremecaja ce se pribliziti celu motora gledano sa prednje strane i izduziti iza motora tako da ce putnicki prostor, ako su motori dovoljno daleko od trupa, biti u minimalnom zahvatu lepeze poremecaja. Ovo je narocito izrazeno kod dvomotoraca jer je razmah pajlona sa motorima (relatino gledano u odnosu na razmah krila) veci nego kod cetvoromotoraca. Takodje, na visini krstarenja od recino 10.000 gustina vazduha je skoro tri puta manja od gustine vazduha na 0m. Samim time, amplituda poremecaja ce mnogo brze opadati za razliku od brzine kretanja poremeceja (samo je nepunih 12% manja brzina zvuka na ovoj visini nego na 0m). Turbulentno ili laminarno strujanje iza motora nema veze sa bukom. Verovatno si video nesto nalik na ovo.
Opasnost od VIHORNOG strujanja (dakle niti laminarno niti turbulentno jer je ono vezano za procese u okviru granicnog sloja) je vezana za tzv. WAKE TURBULENCE, tj. pojavu vrtlozenja homogene zapremine vazduha usled velike brzine isticanja gasova. Ono sto se vidi na krajevima krila je vrtlozenje struje vazduha malom brzinom koja je (daleko od bezopasne) relativno spora i pilotima daje dovoljno vreme da reaguju. Mada, i tu postoji procedura. U zaavisnosti od tipa aviona, propisano je vreme koje mora da bude izmedju dva vazduhoplova prilikom sletanja. Sama wake turbulence je mnogo opasnija pri poletanju jer su motori tada na punom gasu i isticanje gasova je maksimalnom brzinom. Uostalom, imamo mi ovde na forumu pilote koji bi trebalo da znaju vremenski interval izmedju prilaza dva linijska aviona.