Ja sam koristio onu tzv. roletnu od trske. To je tanka trska. Ima neki naziv (možda Tajlandska roletna ili sl.) i trebalo mi je dva komada zbog dužine. Višak delova i kanapa sam uklonio jer nema funkciju roletne već ogradice za terasu. Umesto vertikalno, ide horizontalno i pričvršćuje se žicom sa metalnu ogradu. Žica se i ne primećuje. Bilo je da se kupi u prodavnicama tipa UradiSam ili Brico ili slično u različitim dimenzijama. Za razliku od nekakve krpe ili tkanine, ova ograda od trske trpi kišu, led, sneg i podobna je za spoljnu upotrebu. Dovoljno je gusta da štiti od sunca i zaklanja vidik odlično.
Danas mi je stigao račun za struju, za februar, 10700 rsd.
Iznenadio sam se, nisam očekivao toliko, očekivao sam više.
Uglavnom je grejano(najmanje) 115 kvadrata, temperatura od 22c do 25c.
Temperatura u februaru je znala da bude i ispod -15c.
To je trajalo par dana.
Sve u svemu, prezadovoljan sam sa računom.
To je super povoljno, uzimajuci u obzir da je van Srbije ekonomska cena struje i do 6x veca, dok je gas tu negde.
Mada kako je sve veci akcenat na ekologiji, struja ce verovatno i na zapadu dugorocno da bude resenje, jer je na primer u DE 57% struje iz obnovljivih izvora.
Kod mene je 30ak centi, a koliko je jeftina u Srb? Ko se opredeli za obnovljivu, ide i vise. Secam se da sam pre par godina citao da je u IT struja 30+ centi, kada sam je ja prosecno placao oko 6 centi u Nisu.
Za gas ne znam, ali sudeci po ceni derivata tamo i ovde ne verujem da je daleko
Jeftina ili skupa je relativno, cena je promenljiva ali recimo oko 8 centi za neku srednju potrošnju (+ -koji cent gore dole zavisno od odnosa po periodima dana) centi po kWh a kažeš kod tebe je 30tak centi.
Tako da je kod nas cena skoro 2 puta skuplja po paritetu kupovne moći nego tamo u DE.
Cene se tako i porede...prema paritetu.
Te nominalne cene što si postavio (nisu tačne, verovatno stare cene) nemaju dodira sa efektivnom cenom na računu, zato sam te i pitao kod tebe sa porezima da bi se uporedile cene po kojima se plaća potrošeni kWh.
Kao što imaš kod banke nominalnu (ne primenjuje se za obračun) i efektivnu kamatu (stvarnu, realnu koju plaćaš).
Primer 1.
50kWh potrošeno u najjeftinijoj zelenoj zoni košta 912,88 dinara, toliko treba uplatiti. /18,26 dinara za 1kWh najjeftinije stuje.
Primer 2,
1.273kWh potrošeno u zelenoj i plavoj zoni košta 11.315,71 dinara, toliko iznosi za uplatu./ 8,89 dinara za 1kWh.
Primer 3,
915kWh potrošeno u zelenoj i plavoj zoni košta 8.225,66 dinara po računu / 8,99 dinara za 1kWh.
Da ne pominjem potrošeno u sve tri zone, znači ulazak i u crvenu zonu, kada je cena 1kWh još prilično uvećana.
ps. sve očitano sa izdatog računa, uz obračunat popust od 5% za plaćanje u roku.
I to su sve niže tzv. garantovane cene za domaćinstva, o ceni za privredu bolje da ne pišemo. One su ionako izražene u evrima na računu i naplaćuju se u evrima, plativo po srednjem kursu NBS.
Električna energija je berzanska roba i nema nikakve poente porediti je prema kupovnoj moći. Kao kad bi rekao bakar u Srbiji treba da košta 3x manje nego u Nemačkoj jer su tamo veće plate.
Inače, cene za električnu energiju za preduzeća su uporedive sa cenama u EU. Dodatni nameti su drastično manji u Srbiji, najveća razlika je u izdvajanjima za OIE.
Struja za domaćinstva berzanska roba, gde? Kod nas struju biraš prema ceni koju nude provajderi? Postoji tržište provajdera?
I inače je validan metod poredjenja maloprodajne cene relativno prema paritetu kupovne moći, i robe i usluge.
Pa, struja i bakar (kao primeri) i treba da budu višstruko jeftiniji nego u Nemačkoj jer je domaća roba koje ima u izobilju kao prirodni resurs, isto kao što benzin treba da bude višestruko jeftiniji (što i jeste) u Kuvajtu ili Iranu gde nafte ima u izobilju kao prirodni resurs nego u Švajcarskoj ili Nemačkoj.
Muka mi je više od mantre kako je u Srbiji najniža cena bilo čega što se poredi, med i mleko, zlatno doba. lider