Lukašenko: Evo šta sam nudio Miloševiću
http://mondo.rs/a699961/Info/Srbija/Luk ... evicu.html
Slobodanu Miloševiću predlagao sam da Srbiji isporučim protivavionski sistem C-300 kao i pilote koji su bili spremni da pokušaju neprimećeno da prelete do Srbije, kaže Aleksandar Lukašenko.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da Srbija praktično već živi u EU ali da može da gradi dobre odnose sa Rusijom i Belorusijom, ako EU nastupa dobronamerno.
U intervjuu današnjem dnevnom listu "Politika" uoči posete Beogradu, Lukašenko je rekao da treba naći dobar način postupanja koji neće razočarati ni Istok ni Zapad.
"Ja se nadam da u EU shvataju da mi imamo dugu tradiciju da naši narodi žele da sarađuju pa i ekonomski. Zato mislim da tu ne bi trebalo da bude nikakvih problema ako EU nastupa dobronamerno", kazao je on, ocenivši da Srbija treba "smelije da krene ka Istoku".
Govoreći o saradnji sa Srbijom na ekonomskom planu, Lukašenko je istakao da se robna razmena između Srbije i Belorusije povećala u poslednje četiri godine za četiri puta i dostigla 200 miliona dolara.
Predsednik Belorusije podsetio je da je ta zemlja članica Partnerstva za mir, kao i Srbija, ali da se Belorusiji ne dopada sve što se dešava na teritorijama koje kontroliše NATO.
"Nećemo da učestvujemo u avanturama koje je NATO počeo u Jugoslaviji, a završio u Iraku, arapskim zemljama ili na nekom drugom mestu", istakao je Lukašenko.
On je rekao i da je krajem devedesetih godina tadašnjem predsedniku SRJ Slobodanu Miloševiću predlagao da Srbiji isporuči protivavionski sistem C-300 kao i pilote koji su bili spremni da pokušaju neprimećeno da prelete do Srbije.
"Na kraju nismo uspeli to da ostvarimo jer gospodin Milošević nije verovao da NATO može da izvrši takvu agresiju. Kasnije je već bilo kasno, C-300 nije mogao da se prebaci jer je počela blokada. Ja sam upozoravao. Bilo agresije ili ne, morate mnogo pre nje da se pripremite", istakao je predsednik Belorusije.
Lukašenko je kazao da su za ukrajinsku krizu krivi pre svega unutrašnji razlozi, ali i strani faktor koji se umešao, dok kosovsko pitanje vidi kao "loš presedan" koji će da će tek imati epilog.
"Migovi" već 15 godina u ruševinama
Izvor: Novosti
Sjenica -- Vredna vojna imovina, na aerodromu Dubinje pored Sjenice i posle 15 godina je zarobljena. U ruševinama četiri „miga 21“, jedan „supergaleb“, rakete, bombe...
Mada je od NATO bombardovanja Srbije, kada je na meti „tomahavka“, NATO-bombardera i kasetnih bombi svakodnevno bio i vojni aerodrum Dubinje kod Sjenice prošlo 15 godina, iz porušenih kamponira na ovom aerodrumu još nisu „oslobođeni“ avioni, rakete, bombe i drugo oružje koje je tu „zarobljeno“.
Prema nezvaničnim informacijama, u ruševinama se još nalaze četiri dobro očuvama „miga 21“, jedan „supergaleb“ sa ukupno 16 raketa „vazduh-vazduh“, dve avionske bombe, više od 1.000 topovskih zrna i znatna količina kerozina.
Kompleks vojnog aerodroma Dubinje obuhvata 160 hektara zemljišta i 27 porušenih objekata. Prema nezvaničnim informacijama, ponovo će biti ponuđen na prodaju, ali teško da će naći kupca. Postoje i predlozi da se aerodrom prethodno očisti, a da se potom ustupi seljacima ili da se na njemu formira neka farma ili zemljoradnička zadruga.
Neki od vojnika koje je rat zatekao na Dubinju kažu da je arsenal još brojniji i ubojitiji, da je opasan po okolinu, da avioni nisu oštećeni i da je nejasno zašto ih vojska još nije oslobodila.
Ceo kompleks bivšeg aerodroma godinama je potpuno otvoren, a na pisti i oko kamponira, uprkos upozorenjima vojske da je teren vrlo opasan i da nije kompletno očišćen od zaostalih bombi, mogu se videti ovce i deca koja igraju fudbal i koja često zavire i u porušene kamponire „da vide šta je sa avionima“.
Aerodrom Dubinje bio je na listi vojne imovine planirane za prodaju, jedno vreme za privatizaciju aerodroma interesovala se opština Sjenica, koja je želela da formira konzorcijum koji će ga, poput Lađevaca, osposobiti za civilni saobraćaj, ali, zbog besparice od ovog projekta se odustalo.
Besparica je, kažu, i razlog što avioni nisu oslobođeni, jer svemu mora da prethodi čišćenje mina i bombi, što mnogo košta.
Komanda druge brigade VS u više navrata je apelovala da se građani ne kreću po bombama „zagađenom“ aerodromu. Uprkos tome, na internetu su se pojavile brojne slike razrušenih kaponira, pa i jednog aviona, raketama naoružanog „miga 21“ u devastiranom stanju.
U opštini kažu da je za čišćenje kruga aerodroma potrebno 1,2 evra po metru kvadratnom ili oko dva miliona evra. Od 1999. Vlada Norveške je finansirala snimanje bombi pod zemljom i znaju se njihove tačne lokacije.
Dalje se nije išlo.