Moja pretpostavka je da se disk iskrivio jer mi je previse zategao rucnu na levoj strani, sa kojom sam ja vozio nisam ni primetio.
Iz onoga što opisuješ da su radili štelovanje radi se o doboš kočnici unutar diska (a ne disk sistemu), i on ne može da se pokrivi već jedino postane ovalan.
A opet to ne utiče na trešenje pri kočenju pločicama.
To je klasičan sistem koji imaju Mercedesi, Pežoi, Volvoi, BMWi i "milion" drugih vozila gde je disk kočnica sa pločicama za nožnu a unutar diska formirana doboš koćnica za ručnu (sa paknovima). "milion" drugih znači nije vezano za brend, razni auti imaju takav sistem.
Paknovi su samo štelujući odavno u takvim sistemima, negde od sredine 70tih godina i jeste da postoji opcija za dodatnu ugradnju štel šrafa za balansiranje raspona paknova ali to je krajnja opcija i retko se koristi kada jebaš nužda.
U normalnim okolnostima taj štelšraf (nije šraf nego sistema sa 2 rotirajuća kontra prstena ali ne znam kako da ga nazovem) se ne stavlja i ne koristi.
Disk može da se pokrivi, i pošto je nov i ima debljinu vrlo lako se uradi planarno poravnanje, za to ima mašina tako da čak i ne mora da se skida disk već samo točak.
To je jako dobro jer istovremeno se poravnan i svaka neregularnosti od glavčina (ako postoji).
A može i da se skrine disk pa tako skinut da se poravna na mašini.
To poravnanje je minimalno, možda 1/desetu odnosno 0,10mm pa ne utiče bitno na debljinu.
A nekada diskovi mogu da se poravnaju i tako da se dobro zagreju oštrim uzastopnim kočenjem sa visokih brzina ali tako da se ne dopusti da se pločice zadrže na vrelom disku, dakle ne koći se do zaustavljanja diska nego mora stalno da rotira.
Tipa sa 150 na 20 puno kočenje pa ubrzati pa opet puno kočenje 150-20 i tako ponoviti nekoliko puta.
Ideja te metode je da se disk koji je samo površinski "ukrivljlen" vrati prirodno.
Ako je diska na bilo kom mestu poplaveo (ljubičasti ton) onda ništa ne pomaže, za otpad je i ne može se ni poravnavati jer je materijal promenio karakteristike.
Još jednom ručna ne može da pokrivi disk jer ne deluje uopšte u tom smeru/ pravcu delovanja sila.
Kako nema sile na površinu diska ne može ni da se pokrivi sve i da se usijaju paknovi.
Kako god, trešenje diska nije uopšte retko, dešava se i od stvaranj naslaga od pločica, kada su pločice meke a oštro se vozi /koči.
Za oštru vožnju trebaju tvrde pločice koje ne ostavljaju materijal na disk.
Koja je tvrdoća pločica možeš pogledati i na njima, najčešće se koriste FF tvrdoće. (na poledjini je obično odštampano ili dato u papirnoj pratećoj specifikaciji ili na anbalaži pločica).
Trešenje pri kočenju mpože da se javi i od ležaja točka (glavčine) i od ležaja amortizera (šolje), efekat je isti kao da su krivi diskovi.
Ako trese pri blagom kočenju 80-90 obično su prednji diskovi uzrok ako rese pri 110-120 obično su zadnji, ali ne mora da znači.
Ovo je sve uopšteno neka pravila nevezano za konkretan auto i/ ili BMW. I ne odnosi se na sisteme kombinove disk nožne i disk ručne gde nema paknova/doboš sistema. n(VW, Audi, Pežo. Fiat, Reno itd... uglavnom kdo brendova ekonomik klasa- segment vozila).