Paja napisao:ali nešto je bitnije od para. Sistem mora postojati.
Ima nesto bitnije od para, uvek ali pare su ono sto motivise na postupke.
Ajmo svi na budzet, ajmo svi u strajk, ajmo svi da samo svoj interes smatramo za legitiman, ajmo svi da ono sto ja hocu za sebe ne dam nikome drugome pravo na to isto sto ja hocu.
Nesto na temu sistema koji mora postojati. Slazem se u nacelu ali imam i svoje misljenje da je ovde ipak novac osnova svega a ne nesto bitnije i dugorocnije odrzivo kao razlog.
Ne verzujem se za tvoj post i citat, vec generalno.
Porezi na rad su povecani realno, ne samo nominalno, za preduzetnike 30+%. I ne pocev od semptembra, i ne samo ove godine. Nisam cuo da se advokatura uzbudjivala.
Porezi na nepokretnosti su isto tako povecavani besomucno, u Beogradu za 80% pa opet advokatura nije posebno reagovala.
Porez na upotrebu, poznatiji kao ratni porez na luksuz, po kome se nelinearno oporezuju kubni centimetri motora je isto prosao bez uzbudjivanja.
Advoaktura u obliku Komore, na ovakav ostar nacin protiv drzave.
U Srbiji samostalni preduzetnici nemaju pravo na bolovanje do 30dana kao svi drugi zaposleni tj moraju sami sebi dok su bolesni da plate bolovanje i pride pratece dazbine na radno mesto.
Tako nakaradno resenje nisam primetio da smeta advokaturi.
I tako mogu da se setim jos sijaset bitnijih stvari po gradjane, sve gradjane, od pitaja notara i novca vezanog za njihov rad.
I razumem advokatru, gledaju ljudi svoj interes ali mi smeta samododela statusa zrtve. Kao da ostali gradjani nisu zrtve ovog sistema kakav je.
Slazem se da sistem mora postojati, osnov sistema je slobodno odlucivanje o koriscenju prava na strajk, kao i slobodno odlucivanje o prvau da se ne strajkuje.
Pravo nekoga na strajk u sistemu koji postoji ne moze biti prece ili vec od prava nekoga da radi.
Potpuno je pogresna postavka da se neko pokusava naterati na strajk ako za to nema sopstveni interes.
Potpuno je neprihvatljivo zahtevati ukidanje prava na rad zato sto se nekome ili nekoj interesnoj grupi to ne dopada. Sistem garantovanih sloboda mora postojati.
Isto tako smatram pogresnim nacin na koji advokatura obavezujuce propisuje vrednost advokatske tarfe. Kartelski dogovor.
Kao i u svakom poslu a pogoovu u kategoriji privatnih preduzetnika osnovni sistem je da svaki pojedinac suvereno odlucuje o ceni svog rada/ usluge. Ovo sto imamo je dogovorna ekonomija, gde je propisan cenovnik za nesto nevezano za stvarno izvrseni posao ili utroseno vreme, ili utrosen trud ili kvaltet obavljenog posla. Advokati sami treba da promene ovo ako je sistem bitniji od para.
Advokati su svuda u svetu u grupi najbolje placenih profesija, uopste im to nije potrebno.
Advokatura je potpuno sa razlogom ukazala na neprihvatljivost obaveze da iskljucivo notar sme da napise ugovor ali je onda bez razloga zaboravila na neprihvatljivost da Advokatska Komora iskljucivo odlucuje ko sme a ko ne sme da radi.
Slicna prica strajk prosvete. Budzet drzave vazi za sve, zakoni vaze za sve, i kada se dobijaju povisice na lepe oci sve je bajno i sjajno i ovakav sistem ne smeta prosveti a odjednom kada taj ist sistem koji ne smeta odluci o opstem novcu prosvetari traze da budu iznad zakona za sve ostale, da za njih ne vazi budzet, da su oni neki spcijalni gradjani sa specijalnim privilegijama.
Ne traze da se smanji porez na rad i time bude vise isplaceno od bruto plate, ne traze da se reforrmise sistem koji vodi u bankrot, ne traze da se zaustavi utopija perpetum mobile ekonomije gde novac se uzime po zelji a pada sa neba- iz kredita, ne traze nijednu sustinsku promenu osim sto traze novac. I to samo za sebe.
I to samo i jedino za sebe, nista da preostane za poljoprivrednike, nista za zanatstvo, nista za mala privatna preduzeca, nista za sve ostale gradjane koji zive u toj istoj drzavi i imaju vec podnete daleko vece novcane zrtve od prosvetara.
Zato sto nemamo sistem koji vazi za sve, koji svi postuju, gde nema izuzetaka imamo i stanje da se trazi nesto za direktnu novcanu korist pio svaku cenu.
Kako god da se zavrsi strajk advokata, ako se ne prihvati civilizacijsko dostignuce da sva prava koje trazi neko za sebe mora da u istom obimu omoguci i bilo kom drugome.